Ima li uopće smisla da država propisuje minimalac?

Ima li uopće smisla da država propisuje minimalac?
Foto: EPA / 123rf

MINIMALNU plaću u Hrvatskoj zarađuje oko 37 tisuća ljudi, a odlukom vlade ona će od prvog siječnja 2019. godine iznositi 3000 kuna neto, odnosno 3750 kuna bruto. Iako je u posljednje vrijeme zbog iseljavanja prisutan nedostatak radne snage na tržištu, što je dovelo do porasta plaća u gotovo svim sektorima, a pogotovo turizmu i građevinarstvu, neki niskoprofitni sektori još su uvijek na vrlo niskim plaćama.

Treba li država uopće određivati visinu minimalca?

Uvijek kad se pokrene tema minimalnih plaća postavlja se i pitanje ima li uopće smisla da država određuje njenu visinu. Zagovornici zakonskog propisivanja minimalne plaće tvrde da se takvom regulativom na neki način štite najslabiji. S druge strane, oni koji se protive propisivanju minimalca kažu da se time dio ljudi ''izbacuje'' s tržišta rada i ubrzava automatizacija njihovih poslova (već sada možemo vidjeti automatske/samoposlužne blagajne u nekim trgovinama ili restoranima).

Uglavnom, radi se o kompleksnom pitanju na koje je teško dati jednostavan odgovor. Iskustva drugih zemalja su različita. Dobar dio zemalja ima propisanu minimalnu plaću. Neke zemlje koje su mnogima uzor, poput Švicarske - nemaju. Za mišljenje o ovoj temi zamolili smo dva direktora tvrtki iz različitih sektora.

"Ne znam što bih vam rekao. Plaće su male"

Goran Borčić direktor je socijalnog poduzeća Hedona d.o.o. iz Križevaca koje je osnovala lokalna udruga invalida, kako bi se omogućilo zapošljavanje osoba s invaliditetom. Bave se proizvodnjom čokolade i pralina i zapošljavaju 12 ljudi. Sva dobit koju ostvare investira se u razvoj tvrtke i zaposlenike.

"Ne znam ni sam što bih vam rekao. Mi zapošljavamo ljude s posebnim potrebama. Plaće su takve kakve jesu. Imamo minimalne plaće i subvencije države. Plaće su male. Ti ljudi, da ne rade ovdje, bili bi na burzi ili doma. Ovako im se omogućava posao. Bilo bi dobro da ljudi dobiju više plaće. Svako povećanje je u redu, ali uz to bi trebale ići porezne olakšice na doprinose i onda bi bilo bolje. Pozdravljam odluku, ali bolje bi bilo da minimalac regulira tržište, a država omogući porezne olakšice. Jer problem nedostatka radne snage se samo povećava i dalje. Trebat će radne snage. Od 12 zaposlenih, imamo devet osoba s posebnim potrebama. Koliko je sreće kod tih ljudi, nije im ni do minimalca, sindikata, već da imaju posao, da dolaze na njega i da se osjećaju korisno. To za njih nema cijene", kaže Borčić.

"Povećanje minimalca je populizam"

Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, smatra da je posljednje povećanje minimalca čisti populizam, no ne isključuje da bi u nekim slučajevima država možda trebala regulirati minimalnu plaću.

"Eventualno da se zaštiti radnike u sredinama u kojima ne postoji alternativa, nego se nude samo radna mjesta koja se slabo plaćaju, a druge su tvrtke udaljene više desetina kilometara", kaže Skolnik.

No također kaže da kod nas zbog velike depopulacije vlada velika potražnja za radnicima te da plaće rastu.

"Zašto se vlada bavi time umjesto važnijim stvarima?"

"Makroekonomisti mogu dati puno bolji odgovor na pitanje je li dobro da država određuje minimalac. Jer imate i zemlje s propisanim minimalcem koje su uspješne, a imate i one kao što smo mi. Također i obrnuto. Tržište rada samo regulira pitanje veličine plaće, jer ako postoji potražnja za radnicima, moraš ih platiti više. Kod nas je stvar jednostavna, zbog velike depopulacije postoji velika potražnja na tržištu za radnicima. I oni će se morati bolje platiti. Zašto se time bavi vlada umjesto važnijim stvarima? Zato što ih ima previše, imamo više ministarstava nego Japan i Njemačka zajedno.

Mislim da je to čisto neki populizam. Druga stvar je da smo mi preregulirani. Pokušaj enormne regulacije svega i svačega tjera u zonu sive ekonomije. Tko zna čega sve tu ima... Imam sreće da se na to ne trebam obazirati jer je kod nas minimalac iznad ovog kojeg je odredila država. Nismo mi (poslodavci) protiv povećanja plaće. Daj bože da je ona u prosjeku dvije tisuće eura. No ovo određivanje minimalca je još jedna intervencija u ekonomiju od strane onih koji se ekonomijom nikad u životu nisu bavili”, kaže Školnik.

Što vi mislite? Recite nam u anketi!

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara