IMUNOLOG s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju riječkog Medicinskog fakulteta prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača dao je veliki intervju za Slobodnu Dalmaciju u kojem je govorio o koronavirusu. Pritom je prozvao dio kolega koji umanjuju ozbiljnost korone, a može se naslutiti kako je mislio i na znanstvenika Miroslava Radmana.

"Dio znanstvenika govori promišljeno, sukladno trenutačnim znanstvenim spoznajama. A ima i onih koji ne iznose mišljenje struke temeljeno na znanosti, nego svoje osobne stavove koji u ovom trenutku nisu korisni. Međutim, u znanosti nema osobnih stavova jer znanstvenik nije političar. Dakle, stručnjaci moraju imati znanstveno uporište u onome što govore. Primjerice, imamo znanstvenike koji tvrde da covid-19 nije opasna bolest jer je navodno smrtnost koju uzrokuje virus SARS-CoV-2 mala u usporedbi s drugim bolestima. Kao argumenti da nema mjesta panici iznose se i podaci o padu opće smrtnosti u odnosu na prošlu godinu. Navode se i tvrdnje da će virus SARS-CoV-2 kao RNK virus temeljem tzv. Eigenova paradoksa nestati. No to nisu poruke ozbiljnih znanstvenika, a u krajnjem slučaju to nije ni točno jer ovaj virus zahvaljujući složenoj mašineriji za vjerno kopiranje genoma izuzetno sporo mutira i teško da će skoro nestati", rekao je Trobonjača za Slobodnu.

Na pitanje misli li na akademika Miroslava Radmana odgovora: "Ne bih o imenima govorio, iako postoje i znanstvenici, liječnici, političari i novinari koji tako ili slično nastupaju."

Odgovorio je i na pitanje u čemu, po njegovom mišljenju, oni griješe.

"Pa ako je jedini parametar procjene opasnosti ove bolesti smrtnost, onda to nije dobar parametar. Jer je cijeli zdravstveni sustav upregnut da se smrtnost smanji. Zamislite da se svi ti zaraženi ljudi ne liječe, pa smrtnost bi bila znatno veća. A već sada imamo prenapregnut zdravstveni sustav, liječnici u medijima govore da su premoreni, mnogi su bolesni ili u samoizolaciji, nema medicinskih sestara... Stoga, zamislimo što bi tek bilo ako bi se broj zaraženih drastično povećao, kao što je to, primjerice, u Češkoj, a što već sada pomalo i osjećamo", kazao je. 

Dao je svoju procjenu onoga što nas čeka s obzirom na trenutnu situaciju.

"Vratimo se samo u proljeće: u Italiji je zdravstveni sustav zbog velikog broja bolesnih zdravstvenih djelatnika postao nedostatan pa je i smrtnost bila kudikamo veća nego u mjestima gdje je bolnička skrb bila dobra. A Milano je u Lombardiji, koja je jedna od najbogatijih europskih regija, s vrhunskom zdravstvenom skrbi. Što onda mi možemo očekivati ako nam zdravstveni sustav kolabira? Dakle, da se virus pusti i da napravi svoje, a da nemamo adekvatnu liječničku pomoć, nastale bi teške posljedice.

Mislim da nam talijanski scenarij ne treba i da ga moramo izbjeći. Stoga apeliram na kolege da razmisle prije nego daju izjave u medijima jer takvim načinom samo zbunjuju javnost. S jedne strane imamo znanstvenike i liječnike koji opravdano i argumentiramo govore da se čuvamo, a s druge one koji nas na neki način pozivaju da se opustimo, aludirajući da virus i nije tako opasan. Moja glavna poruka je: Slušajte struku, preporuke Stožera i Ministarstva, čuvajte se i obuzdajmo ovaj porast oboljelih dok još možemo", kaže Trombonjača.

"Parametar ne bi trebala biti samo smrtnost"

Rekao je i koji bi, po njemu, parametar ozbiljnosti situacije trebalo koristiti.

"Smrtnost ne jer nam je zdravstveni sustav za sada funkcionalan, ali hospitalizacije, teške kliničke slike - da. Dovoljno je reći da oko 13 posto (10-15%) od potvrđeno zaraženih na kraju ima takvu kliničku sliku da trebaju hospitalizaciju. Mnogi razviju upalu pluća i druge komplikacije, neki trebaju i pomoć respiratora. A znamo kakav je ishod za veći dio onih koji završe na mehaničkoj ventilaciji. Tih 13 posto nije mala brojka. Dakle, od 1000 zaraženih njih 130 će biti hospitalizirano. I sad zamislimo što se može dogoditi ako u Hrvatskoj budemo imali 20.000 aktivnih slučajeva u tijeku 10-ak dana, po toj logici njih 2600 trebat će liječničku pažnju! A znamo da su ti bolesnici zahtjevni, njihovo liječenje i njega traju danima, a kod nekih je liječnički nadzor potreban tjednima i mjesecima nakon preboljenja bolesti.

Prema tome, ako kapaciteti bolnica ne budu mogli primiti sve one koji budu trebali pomoć, postotak umrlih sigurno će rasti. Primjeri Bergama i Italije nisu nam daleko, čudim se stoga izjavama pojedinih znanstvenika, liječnika, jer sada se i puno više zna o toj bolesti nego što je to bio slučaj u proljeće. Zaista nije teško zbrojiti dva i dva. Ponavljam: Ako je krivulja zaraženih niska, bolnički sustav može raditi i dati punu pažnju bolesnima, a ako dođe do eksponencijalnog rasta i velikog broja oboljelih, jednostavno nećemo mati dovoljno kadra i prostora da sve bolesne zbrinemo. Imate nešto poput začaranog kruga jer više inficiranih daje i više inficiranih zdravstvenih djelatnika pa je i zdravstvena pažnja prema bolesnima manja, što onda dodatno daje zamah epidemiji.

A da ne govorim o drugim kroničnim i akutnim bolesnicima koji neće moći dobiti adekvatnu skrb ako se epidemija rasplamsa. Dakle, imat ćemo dvostruku štetu. To je jednostavna računica, stoga omalovaženje ove bolesti i uspoređivanje s gripicom i karijesom nije pametno", rekao je imunolog Trobonjača za Slobodnu Dalmaciju.