INDEX OTKRIVA Krstičević prepisivao u završnom radu na američkoj ratnoj školi

INDEX OTKRIVA Krstičević prepisivao u završnom radu na američkoj ratnoj školi

Foto: Hina, Index

HRVATSKI ministar obrane, general Damir Krstičević, kopirao je velike dijelove svojeg završnog rada na američkoj vojnoj školi, a da ih nije označio na odgovarajući način, pokazali su dokumenti koje je istražio Index.

Prema onome što piše na stranicama MORH-a, Krstičević je od 1997. do 1998. studirao na vojnoj školi United States Army War College u SAD-u. Školovanje je završio radom 'United Nations protection force in Croatia'.

Vrhunska škola za visoke časnike

Ove podatke potvrdili su nam i iz MORH-a u korespondenciji mailovima. Na naše pitanje je li Krstičevićev navedeni rad bio magistarski ili završni, dobili smo sljedeći odgovor:

"Poštovani, vezano za Vaš upit možemo Vas izvijestiti da je potpredsjednik vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević 1998. godine završio US Army War College, u Sjedinjenim Američkim Državama, gradu Carlisle, državi Pennsylvania. Tema završnog rada ministra Krstičevića bila je „Operacije snaga Ujedinjenih Naroda u Republici Hrvatskoj“.

Ministar Krstičević jedan je od prvih časnika Oružanih snaga RH koji su završili ovakvu vrstu školovanja na ovoj prestižnoj američkoj obrazovnoj instituciji koja priprema časnike i civilne dužnosnike za stratešku razinu dužnosti i vođenja. Također, ministar Krstičević će biti primljen u Hall of Fame, za što će američki partneri u koordinaciji sa zapovjednikom škole organizirati posebnu Induction ceremony. Navedena ceremonija se organizira za dužnosnike i visoke časnike stranih oružanih snaga koji su uspješno završili US Army War College i koji su nakon školovanja uspješno obnašali različite političke i vojne funkcije na strateškoj razini."

Kako nam je u odgovoru punom hvale na naš upit mailom dodatno pojasnila Irena Firšt iz Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a, navedena američka vojna škola vrlo je ugledna, međutim, rezultat obrazovanja u njoj ne može se izraziti u nekim zvanjima i razinama kao što bi primjerice bio magisterij.

"Nije tipična titula to, to je vrlo visoka razina vojne izobrazbe, nije u klasičnom smislu bolonjskog procesa titula magistra, jer Amerikanci imaju različitu klasifikaciju. To je vrsta visokoškolskog obrazovanja, nemamo podatak o klasifikaciji je li to kao magisterij, ne bih potvrđivala niti demantirala to. To je vrsta vrlo visokog obrazovanja za visoke časnike. To vam je puno više i od ratne škole, mi u Hrvatskoj vam nemamo pandan tome, to vam je jedinstvena škola", napisala nam je Firšt.

Kopirani cijeli pasusi


No, zanimljivo je da je u tom važnom radu na važnoj školi Krstičević praktički od riječi do riječi kopirao značajne dijelove teksta iz najmanje dvaju izvora: 1) iz rada 'Croatia's territorial consolidation and prospects for the future', objavljenog u časopisu GeoJournal 1996. i 2) s hrvatske web stranice Sveučilišta u Zagrebu. Pritom preuzete dijelove i njihove autore i izvore nije označio onako kako je to uobičajeno u akademskoj praksi. Naime, u tekstu rada nije naveo gdje počinje i gdje završava određeni preuzeti dio, niti je naveo tko je autor tog konkretnog dijela. On je samo na kraju svojeg rada naveo popis literature iz koje je preuzimao ideje i činjenice.

Tako primjerice u bilješkama na kraju rada navodi GeoJournal, kao i mjesec i godinu izdanja 1996. Međutim, pritom ne navodi ni ime rada 'Croatia's territorial consolidation and prospects for the future' iz kojeg je preuzeo dijelove, niti o kojim dijelovima je riječ, niti tko su autori tog konkretnog rada (Klemenčić Mladen iz Leksikografskog instituta u Zagrebu i Clive Schofield iz International Boundaries Research Unit na Sveučilištu u Durhamu u Velikoj Britaniji). On samo piše da su činjenice i ideje za povijesnu pozadinu rada dobivene iz tog časopisa.

Za ilustraciju kako to izgleda, na dnu smo izdvojili samo pet primjera (kopiranog teksta ima mnogo više) - četiri koji ilustriraju preuzimanja iz rada u GeoJournalu te jedan koji pokazuje preuzimanje s hrvatske web stranice. Prvi skrinšot dolje pokazuje kako je preuzimanje označeno u bilješkama na kraju rada.


U SAD-u muk

Tijekom školovanja, osobito na fakultetu, uobičajeno je da studenti nauče kako se navode tuđi radovi iz kojih se uzimaju ideje, podaci, brojke ili rečenice i pasusi. To obično dobro zna svaki student koji je ikada napisao diplomski rad uz vodstvo ozbiljnog mentora. Preuzimanje tuđih ideja bez pravilnog navođenja izvora smatra se prisvajanjem tuđeg intelektualnog vlasništva, odnosno krađom. To vrijedi i za radove kojima se stječu zvanja kao i za znanstvene radove.

U nastojanju da shvatimo kako ovaj i slične slučajeve preuzimanja tretiraju u američkoj vojnoj školi, pokušali smo smo se obratiti na više adresa objavljenih na njihovim službenim stranicama na internetu. No bez uspjeha. Na naše upite na službenu mail adresu, u školi su ostali potpuno nijemi. Na telefonski poziv u referadi su nas prvo pitali je li nas Krstičević ovlastio da tražimo te podatke, a na kraju su nam kraju rekli da ih oni ne mogu dati te da se obratimo njihovoj službi za odnose s javnošću, što smo već ranije bezuspješno pokušavali. Učinili smo to ponovno i opet ostali kratkih rukava.

Akademik: Posuđeni dio mora biti jasno označen

U nemogućnosti da dobijemo komentar američke vojne škole, obratili smo se MORH-u i akademiku Vlatku Silobrčiću koji je član Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Podsjetimo, taj je odbor donio više mišljenja o plagiranju pripadnika naše akademske zajednice, među ostalima i o Pavi Barišiću.

Silobrčić kaže da se autor teksta iz kojega je Krstičević preuzimao dijelove trebao znati neovisno o tome koja je bila svrha njegova rada.

''Autor snosi odgovornost za tekst i moguće zasluge. Koji god dio teksta nije autorov, mora se jasno razlikovati od ostatka teksta, da se zna što je čije'', rekao je za Index Silobrčić.

''To posebno vrijedi ako se posuđuje doslovnim prepisivanjem. Tada posuđeni dio mora biti jasno označen navodnicima, drugim tipom slova, drugom veličinom slova ili slično. Nije tada dostatno samo na kraju navesti izvor iz kojega se prepisalo, a da se ne zna što se prepisalo. Iz pozivanja na izvor mora biti jasno što se iz izvora preuzelo: samo neka misao, neki podatak ili pak cijeli dio teksta. To su opće prihvaćena pravila koja vrijede na svim razinama školovanja i pisanja tekstova'', pojasnio je akademik.

MORH: Rad je samo informacija za ostale studente

Na naše pitanje o ministrovu preuzimanju, u MORH-u su (ne)očekivano relativizirali značaj rada kojim je završio tu školu koja je, kako su ranije rekli ''puno više i od ratne škole''. Iako su nam ranije na pitanje je li Krstičević školu završio navedenim radom odgovorili potvrdno, u novom mailu objasnili su da njegova svrha ''nije bila stjecanje akademskog zvanja već presjek stanja s ciljem informiranja i pojašnjavanja situacije o događajima na prostoru Republike Hrvatske tijekom 1990-tih godina za ostale polaznike navedene međunarodne izobrazbe''.

"Također, ističemo kako je sva korištena literatura navedena u popisu literature. Napominjemo kako je ministar Krstičević svoje visoko školsko obrazovanje stekao završetkom Vojne akademije 1991. godine", poručili su iz MORH-a.

 

*Klikom na prvu sliku, otvarate sljedeću, kako biste mogli usporediti radove.


 

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara