INDONEZIJSKI parlament izglasao je novi zakon prema kojemu će se spolni odnos izvan braka kažnjavati zatvorom. Novi zakon neće stupiti na snagu još tri godine, a uključuje i zabranu vrijeđanja predsjednika i izražavanja stavova protivnih državnoj ideologiji.

Zabrana izvanbračnih spolnih odnosa primjenjivat će se i na Indonežane i na strance, a uključuje nekoliko "moralnih zakona" te zabranjuje nevjenčanim parovima zajednički život i seks. 

Spolne odnose izvan braka mogu prijaviti roditelji osobe ili njen partner. Zakon predviđa da se spolni odnosi izvan braka kažnjavaju kaznom zatvora do jedne godine, a parovi koji žive zajedno izvan braka mogli bi dobiti do šest mjeseci zatvora.

Novi zakon ujedno pooštrava zabrane vezane uz bogohuljenje i zadire u područja javnog života. Grupe za ljudska prava kritiziraju kako se njime guši političko izražavanje i udruživanje. 

Novi članci o kleveti zabranjuju ljudima vrijeđanje predsjednika ili izražavanje mišljenja protiv nacionalne ideologije. Prijedlog zakona također predviđa kaznu od najviše tri godine zatvora za svakoga tko "napadne dostojanstvo" predsjednika ili potpredsjednika.

Oni koji vrijeđaju vladu mogli bi dobiti do 18 mjeseci zatvora ili tri godine ako djelo izazove društvene nemire. "Širenje lažnih vijesti" kažnjivo je, pak, s do šest godina zatvora.

"Čekali smo ovo 59 godina", rekao je Edward Omar Sharief, zamjenik ministra pravosuđa i ljudskih prava, dodajući da je stari kazneni zakon ostao od nizozemske kolonijalne vladavine.

U ponedjeljak su se stotine Indonežana okupile u nekoliko gradova, zahtijevajući od parlamenta da odbaci prijedlog zakona.

Očekuju se prosvjedi zbog usvajanja zakona, koji će stupiti na snagu 2025.

"Indonezija predlaže da se krene putem katastrofalnog kršenja prava kriminaliziranjem seksa izvan braka", napisao je na Twitteru ranije ovog tjedna Phil Robertson, zamjenik čelnika Human Rights Watcha za Aziju.

Nacrt je trebao biti usvojen još 2019., ali su to spriječili prosvjedi

Ponosni smo što imamo kazneni zakon u skladu s indonezijskim vrijednostima", rekao je Edward Omar Sharif Hiariej Reutersu u intervjuu prije nekoliko dana o zakonu koji je pripreman desetljećima. 

Prethodni nacrt zakona trebao je biti usvojen 2019., ali je izazvao prosvjede diljem zemlje. Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u to vrijeme protiv niza zakona, posebno onih za koje se smatralo da reguliraju moral i slobodu govora, za koje su rekli da će ograničiti građanske slobode.

Kritičari kažu da su od tada unesene minimalne promjene zakona, iako je vlada posljednjih mjeseci održala javne konzultacije diljem zemlje kako bi pružila informacije o promjenama. Neke promjene koje su provedene uključuju odredbu koja bi mogla omogućiti zamjenu smrtne kazne u doživotni zatvor nakon 10 godina dobrog ponašanja.

U zakonu ostaje kriminalizacija pobačaja, s iznimkom žrtava silovanja, i zatvorska kazna za "crnu magiju". 

Seks izvan braka, uključujući homoseksualnost, trenutno nije kazneno djelo, ali se u konzervativnoj Indoneziji smatra tabu-temom.

To je zabranjeno samo u šerijatskoj pokrajini Acehu, a prijestupnici bi mogli dobiti do 100 udaraca štapom.

Hrpa propisa kojima se diskriminiraju žene, vjerske manjine i LGBT osobe

Indonezija, država s najmnogoljudnijom muslimanskom većinom u svijetu, ima stotine propisa na lokalnoj razini koji diskriminiraju žene, vjerske manjine i LGBT osobe.

Samo nekoliko tjedana nakon što je Indonezija predsjedala uspješnim sastankom Grupe dvadesetorice (G20) na kojem je njezina pozicija podignuta na globalnoj sceni, predstavnici poslovnog sektora kažu da nacrt zakona šalje pogrešnu poruku o najvećem gospodarstvu jugoistočne Azije.

"Za poslovni sektor provedba ovog običajnog prava stvorit će pravnu nesigurnost i natjerati ulagače da ponovno razmotre ulaganje u Indoneziju", rekao je Shinta Widjaja Sukamdani, zamjenik predsjednika Indonezijske udruge poslodavaca (APINDO). Klauzule koje se odnose na moral, dodao je, "nanijele bi više štete nego koristi", posebno za tvrtke koje se bave sektorima turizma i ugostiteljstva.