EUROPSKA industrijska proizvodnja stabilizirala se u lipnju nakon oštrog pada u prethodnom mjesecu, a Hrvatska je bilježila izrazitiji oporavak, pokazalo je u četvrtak izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je u lipnju 0.2 posto u usporedbi sa svibnjem kada je potonula 0.9 posto, izračunao je Eurostat.

U eurozoni proizvodnja je u lipnju pala 0.3 posto u odnosu na svibanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 1.1 posto.

Stabilizaciju proizvodnje u lipnju donio je oporavak u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, koji je u EU bilježio rast za 1.4 posto, te za 1.6 posto u eurozoni, nakon oštrog pada u svibnju.

Proizvodnja energije tek je blago smanjena, za 0.2 posto u EU, te za 0.6 posto u eurozoni. U svibnju bila je potonula 2.5 posto u EU te 2.7 posto u eurozoni.

Najviše je u lipnju na mjesečnoj razini pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 1.2 posto u EU te za 1.5 posto u eurozoni.

Oštar pad u Irskoj

Među zemljama Unije najviše je u lipnju na mjesečnoj razini prema raspoloživim sezonski prilagođenim podacima Eurostata pala industrijska proizvodnja u Irskoj, za 4,4 posto.

Slijede Portugal i Danska s padom proizvodnje za 2.6 odnosno 2.3 posto.

U Hrvatskoj, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u lipnju 1.5 posto u usporedbi sa svibnjem kada je pala 2.1 posto, istim tempom kao i u svibnju. To je bio njezin najveći pad od studenoga prošle godine.

Najveći je rast proizvodnje na mjesečnoj razini u lipnju bilježila Malta, za 5.2 posto. Slijede Nizozemska i Estonija gdje je porasla 3.3 odnosno 3.2 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Skromniji godišnji rast

Na godišnjoj razini proizvodnja je u EU u lipnju porasla 10.5 posto, nakon revidiranog 21.3-postotnog skoka u prethodnom mjesecu, što odražava postupno ublažavanje protupandemijskih mjera na početku prošlog ljeta.

U eurozoni proizvodnja je u lipnju porasla 9.7 posto, nakon 20.6-postotnog skoka u svibnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je u prvom ljetnom mjesecu i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja u sektoru trajnih potrošačkih dobara, za 16.4 odnosno 16.1 posto u usporedbi s prošlogodišnjim lipnjem, iako gotovo upola slabije nego u prethodnom mjesecu. 

U stopu ga prati sektor intermedijarnih dobara s rastom proizvodnje za 16.1 posto u EU, te za 15.7 posto u eurozoni.

Najskromnije je pak porasla proizvodnja energije, za 3.9 posto u EU, te za 2.9 posto u eurozoni.

Hrvatska u društvu Irske

Sve su zemlje Unije u lipnju bilježile rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini, a najveći je bio u Belgiji, gdje je poskočila 23.2 posto.

Slijede Litva i Slovenija s rastom proizvodnje za 20.1 odnosno 18.9 posto.

Hrvatska je u lipnju bilježila rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini za 8.2 posto, nakon što je u svibnju bila porasla 15.9 posto.

Sličan je rezultat bilježila i Irska, gdje je porasla 8.5 posto.

Najskromnije je u lipnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Danskoj i Finskoj, za 2.3 odnosno 4.2 posto.