Foto: HNB

UKUPNI bruto inozemni dug krajem siječnja iznosio je 45,4 milijarde eura, što je pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke.

U odnosu na kraj prošle godine, ukupni bruto inozemni dug je niži za 142 milijuna eura odnosno 0,3 posto. Mjesečnom padu vanjskog duga ponajprije je pridonijelo smanjenje duga ostalih domaćih sektora (za 379 milijuna eura ili 2,3 posto), zatim smanjenje duga opće države (za 152 milijuna eura ili 1 posto) te niži dug drugih monetarnih financijskih institucija koji je smanjen za 69 milijuna eura odnosno 1,1 posto, navode analitičari RBA.

U siječnju je već drugi mjesec zaredom zabilježen pad ukupnog bruto inozemnog duga na godišnjoj razini (za 1,3 milijarde eura odnosno 2,8 posto), prvenstveno predvođen smanjenjem duga drugih monetarnih institucija, što je izravna posljedica razduživanja banaka. Naime, u siječnju se bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija spustio na 6,1 milijardu eura što je za gotovo 2,3 milijarde eura manje u odnosu na isti mjesec 2015., čime je zabilježio ujedno i najsnažniji godišnji pad po dvoznamenkastoj stopi od 27,3 posto.

Također, na godišnjoj razini je nastavljena tendencija razduživanja i ostalih domaćih sektora čiji se inozemni dug koncem siječnja spustio na 16 milijardi eura što je za 196 milijuna eura manje u odnosu na lanjski siječanj (1,2 posto).

"Godišnje stope rasta inozemnog duga mogle bi usporiti"

S druge strane, inozemni dug sektora opće države u istom promatranom mjesecu iznosio je 15,7 milijardi eura čineći gotovo 35 posto ukupnog bruto inozemnog duga. Premda je na mjesečnoj razini tijekom dva uzastopna mjeseca zabilježio pad, vanjski dug države na godišnjoj razini nastavio je s tendencijom rasta (viši je za 549 milijuna eura ili 3,6 posto). Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem siječnja iznosila je 19,6 milijardi eura, povećavši svoj udio u ukupnom bruto inozemnom dugu na 43,3 posto. Tako je promatrajući prema širem obuhvatu, inozemni dug javnog sektora zabilježio snažan godišnji rast od 1,9 milijardi eura (11 posto).

"U narednim statističkim izvješćima očekujemo nastavak rasta državne komponente duga, uzevši u obzir i očekivano novo izdanje državne obveznice na inozemnom tržištu. No obzirom na projicirani niži fiskalni deficit u 2016. godini te planirano financiranje i na domaćem financijskom tržištu, godišnje stope rasta inozemnog duga države mogle bi ipak usporiti", prognoziraju analitičari RBA.