Institut Ruđer Bošković "otvorio" vrata posjetiteljima

Institut Ruđer Bošković (IRB) najveći nacionalni interdisciplinarni istraživački institut na području prirodnih znanosti i biomedicine "otvorio je" danas svoja vrata posjetiteljima koji će se u naredna tri dana moći upoznati s djelom bogate znanstvene djelatnosti toga instituta.

Naime, taj institut osnovan prije 55 godina, drugu godinu za redom organizira svoje "Otvorene dane" i u posjet poziva sve zainteresirane hrvatske građane.

I dok su prvi "Otvoreni dani" IRB-a bili organizirani u mjesecu svibnju prošle godine, ove se godine priređuju nešto ranije kako bi se, istaknuo je ravnatelj Mladen Žinić, omogućio masovniji posjet maturanata koji se nalaze pred vrlo značajnom odlukom o izboru studija, a time i budućega zvanja.

Žinić se nada da će posjet "Ruđeru" pobuditi zanimanje mladih za znanost i znanstvena istraživanja čime bi se pak, smatra, dao barem mali doprinos jednom od strateških ciljeva razvitka Republike Hrvatske - stvaranju društva utemeljenoga na znanju.

Tako će danas i sutra od 9 do 16 sati te u subotu od 9 do 14 sati organizirane grupe i građani moći posjetiti 18 "punktova" IRB-a - laboratorija i zavoda na kojima će ih im znanstvenici govoriti o tomu što trenutačno rade i pokušati im približiti svoj posao i način rada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Primjerice, posjetitelji će se upoznati i sa suvremenim tehnologijama koje omogućuju sintezu novih materijala te istraživanjima "uređenosti" u materijalima, odnosno s metodom rendgenske difrakcije kojom se dobivaju podatci o prostornom rasporedu atoma i molekula u materijalu te o faznim pretvorbama s promjenom temperature i tlaka.

Bit će riječi i o primjeni svjetlosti u medicini i obrani, nanočesticama kao "opekama budućnosti", čudesnome svijetu molekula i kristala te DNK mikročipu kao pomoći u razumijevanju naših genetičkih sličnosti i razlika.

Trenutačno se na "Ruđeru" intenzivno znanošću bavi oko 500 znanstvenika u područjima eksperimantalne i teorijske fizike i kemije, molekularne biokemije i medicine, ekologije, istraživanja mora i računarstva.

Znanstveni rad organiziran je u više od 120 temeljnih i kolaborativnih istraživačkih projekata financiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, 59 međunarodnih znanstvenih projekta uključujući i deset projekata u okviru programa koje financira Europska unija. Osim toga, u tijeku je i 12 tehnologijskih projekta usmjerenih prema primjeni te više od 130 projekta u suradnji s domaćom privredom.

(Hina) xipet yaz

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara