GRAĐANE Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova, posljednjih dana uznemirila je pojava biljnih stjenica koje grizu, sišu krv i na koži uzrokuju otekline, svrbež i crvenilo. Riječ je o dvije vrste invazivnih stjenica koje su u Europu stigle iz Sjeverne Amerike, a njihovo ponašanje sve više zabrinjava i stručnjake.

Podrijetlo i širenje invazivnih vrsta

Profesor Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta objašnjava da se Hrvatskom šire hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) i mrežasta platanina stjenica (Corythuca ciliata). Obje vrste potječu iz Sjeverne Amerike, odakle su transportom stigle u Europu.

Platanina stjenica prvi je put registrirana 1964. u Italiji, u okolici Padove, a sredinom 70-ih zabilježena je i u Zagrebu. Hrastova stjenica u Europi je prvi put evidentirana 2000. godine, također u Italiji. Ovi sitni biljni nametnici, veličine od tri do četiri milimetra, šire se iz hladnijih područja u toplija pa su se danas udomaćili u umjerenim i suptropskim zonama.

Od biljojeda do napada na ljude

Iako su obje vrste stjenica biljojedi i hrane se biljnim sokovima, postoje dokazi da u određenim okolnostima, osobito tijekom velikih vrućina, napadaju ljude i sišu im krv. Takvo ponašanje relativno je nova pojava i u Hrvatskoj još nije definitivno medicinski potvrđeno.

Prema studiji objavljenoj 2015. u američkom medicinskom časopisu JAMA Dermatology, posljednjih je godina zabilježeno više slučajeva u kojima su ugrizi plataninih stjenica kod ljudi izazvali dermatozu.

Nakon prijava o ubodima, znanstvenici su pod mikroskopom potvrdili ono što su očevici opisivali - trbuh stjenice vidljivo se punio krvlju. Analiza DNK potvrdila je prisutnost ljudske krvi u probavnom sustavu kukaca i nedvojbeno identificirala vrstu C. ciliata kao napadača.

Mogući prijenosnici bolesti

Autori studije navode da kod većine ljudi ubod C. ciliata prođe nezapaženo i bez ozbiljnijih reakcija, ali kod nekih može uzrokovati plikove i svrbež. Zasad nije istraženo zašto su ti prirodni biljojedi počeli sisati krv niti koliki se njihov udio prilagodio novim prehrambenim navikama.

"Potrebno je razmotriti mogućnost da C. ciliata ugrize više ljudi zaredom, što otvara mogućnost da postane prijenosnik uzročnika zaraznih bolesti", pišu autori u časopisu JAMA.

"Invazija stjenica može imati zdravstvene posljedice, među kojima su neugodni ubodi te kožne i sistemske reakcije. Liječnici bi trebali biti svjesni ovog kukca i njegove novoutvrđene sposobnosti sisanja krvi, koja može biti odgovorna za kožne lezije i svrbež te uzrokovati stvarnu nelagodu i tjeskobu", upozoravaju u komentaru svojih nalaza.

Vrućina kao okidač za ugrize

Rumunjska znanstvenica Roxana Ciceoi objavila je 2018. istraživanje koje pokazuje da platanine stjenice najviše grizu tijekom najvećih vrućina.

"Tijekom 2017. i 2018. u mnogim gradovima diljem Rumunjske, a osobito u Bukureštu, brojni građani, najviše djeca, zatražili su liječničku pomoć zbog alergijskih reakcija poput oteklina, svrbeža i crvenila kože.

Preliminarni rezultati pokazali su da su stjenice najčešće grizle oko podneva. Približno 50 posto osoba sa simptomima imalo je krvnu grupu A2, a oko 30 posto krvnu grupu 01. Čini se da je ponašanje sisanja krvi potaknuto iznimnom vrućinom", zabilježila je Ciceoi.

I hrastove stjenice napadaju ljude

Na internetu trenutno nema relevantnih studija koje bi potvrdile da se i hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) ponašaju na sličan način. Ipak, na britanskoj stranici Observatree navodi se da su česte pritužbe građana na njihove ugrize.

"Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) štetnik je na stablima hrasta (Quercus spp.). Može usporiti njihov rast i oslabiti ih, zbog čega postaju podložniji drugim štetnicima i bolestima.

Ovaj nametnik može biti osobito štetan nakon nekoliko uzastopnih godina jake zaraze, u kombinaciji s drugim stresnim faktorima poput suše. U velikom broju ove stjenice mogu uznemiriti javnost, a vrlo su česte i prijave da 'grizu' ljude, što može uzrokovati dermatitis", navode stručnjaci.

S obzirom na to da obje vrste stjenica pokazuju veliku otpornost na insekticide i nepovoljne klimatske uvjete, očekuje se da će susreti s njima u budućnosti biti sve češći. Trenutno su zabilježene u 14 hrvatskih županija.