UGOVORENA 32 projekta duž Jadranske obale za obnovu malih primorskih i otočkih luka te izgradnju i dogradnju trajektnih pristaništa

ULAGANJA u lučku infrastrukturu posljednjih su nekoliko godina doživjela značajan zamah. Tome investicijskom zamahu su svakako pridonijela i dostupna sredstva iz EU fondova, ali i državna sredstva koja se iz godine u godinu povećavaju. Tako je samo u posljednje tri godine, samo u obnovu luka od županijskog i lokalnog značaja uloženo ukupno 2 milijarde kuna, dijelom europskih ali i nacionalnih sredstava.

Svjedoci smo kako investicije u povezivanje i kvalitetnu infrastrukturu mogu osigurati razvoj naših otoka, a ulaganjima dolazi i nova nada u bolju budućnost života na otocima jer bolje povezivanje znači i obnovu života. Osim boljeg povezivanja, investicije utječu na velik i često istican problem na otocima - demografsku obnovu, čiji su temelj zapošljavanje i ravnopravni životni uvjeti. Ove uvjete također mogu ostvariti samo investicije, čak i u slabo naseljenim otocima. Sve to će u konačnici rezultirati s povećanjem dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

Investicije se posljednjih godina najbolje mogu očitati kroz trenutni broj gradilišta na otočnim i primorskim lukama. Luke su oduvijek bile lice i naličje svakog malog mjesta na našoj obali. S obzirom da su zbog opravdanih proračunskih ograničenja, značajnija ulaganja u male otočne i primorske godinama izostajala, mogućnost korištenja europskih sredstava upravo za tu namjenu pokazala se više nego korisna. 

Upravo kako bi se pokrenula dugoočekivana obnova i revitalizacija naših otoka, ali i malih primorskih mjesta, pokrenut je projekt pod nazivom „Renesansa na hrvatskoj obali“. Riječ je o projektu temeljem kojeg se dodjeljuju dostupna europska i nacionalna sredstva, a prihvatljivi korisnici sredstava su ustanove poput Lučkih uprava te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Važno je reći i kako se kroz ovaj projekt po prvi put otvorila mogućnost financiranja obnove i izgradnje luka pomoću EU sredstava, a sve s ciljem povezivanja otoka, povećanja kvalitete života i zadržavanja stanovništva. Činjenica da je cjelokupnu godinu na izmaku obilježila pandemija koronavirusa itekako je vidljiva u pomorskom sektoru koji se nažalost pokazao kao jedan od najpogođenijih. 

Ovaj projekt na poseban način utječe i na saniranje posljedica utjecaja pandemije na čitav sektor, ali na i cjelokupno gospodarstvo jer danas gotovo da nema luke ili lučice gdje se ne mogu vidjeti intenzivni građevinski radovi. Riječ je o cijelom nizu projekata duž cijele Jadranske obale, točnije u svih sedam primorskih županija. Ako pogledamo ukupan iznos ulaganja samo kroz ovaj projekt dolazimo do čak 2 milijarde kuna u posljednje četiri godine koje su uložene u obnovu malih otočnih i primorskih luka – toliko se nije ulagalo od još od Austro-Ugarske. Od luka na samom jugu Hrvatske na otoku Kločepu, Korčuli pa i obnove Lapadske obale u gradu Dubrovniku, do ulaganja u projekte poput izgradnje trajektne luke Tkon na otoku Pašmanu, dogradnje luke Crikvenica, Cres, Unije, Kaprije, Sućuraj, Sali na Dugom otoku, Baška, Žigljen na otoku Pagu te luke Mrtvaška na Lošinju.

Financiranje ovog projekta je najvećim djelom osigurano iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija od čega se najveći dio odnosi na sredstva iz Kohezijskog fonda, dok ostatak osigurava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Tako su do sada ukupno ugovorena 23 projekta unaprjeđenja lučke infrastrukture gdje je čak 1 milijarda kuna osigurana iz EU fondova.

Pašman je dobio novo trajektno pristanište u luci Tkon

Riječ je o prvom projektu ulaganja u male otočne i primorske luke koji je ostvario EU sufinanciranje. Projekt obuhvaća nadogradnju postojećeg trajektnog pristaništa u luci Tkon na otoku Pašmanu, uređenje platoa pristaništa koji omogućuje ukrcaj-iskrcaj vozila, uređenje površina obostrano uz pristup trajektnom pristaništu, izgradnju podmorskog propusta za cirkulaciju mora između vanjskog i unutarnjeg akvatorija luke te izgradnju platoa ukrcajnog čekališta i parkirališta. Realizacija ovog projekta utjecat će na povećanje kapaciteta, kvaliteta i sigurnosti linijskog prijevoza na državnoj trajektnoj liniji Tkon – Biograd.
Cijeli projekt je vrijedan 32,6 milijuna kuna, a uskoro se očekuje njegovo otvorenje.

Otvorena luka na Cresu

Rekonstrukcija zapadnog dijela luke Cres je jedan od prvih projekata kojem su dodijeljena bespovratna sredstva iz EU fondova, kroz investicijski ciklus spoznat pod nazivom „Renesansa na hrvatskoj obali“. Projekt se odnosi na izgradnju vanjskog lukobrana ukupne dužine oko 185 metara i širine oko 6 metara za prihvat linijskih putničkih brodova te uređenje kopnenog dijela luke dužine oko 280 m što čini uski obalni pojas, odnosno pješačku vezu sa središtem grada. 

Projektom predviđena dogradnja i rekonstrukcija nastavak je uređenja creske rive i s postojećim objektima činit će jedinstvenu prostornu, funkcionalnu i oblikovnu cjelinu. Svrha dogradnje je korištenje manipulativnog prostora postojeće državne brzobrodske linije, manipulativnog prostora ostalih potencijalnih brodskih i brzobrodskih linija, ali i korištenje javnog prostora koji će povezati autobusni kolodvor i brodski terminal. Navedenim će se smanjiti zakrčenost u luci koja je vrlo intenzivna u ljetnim mjesecima. Provedbom projekta će se unaprijediti infrastruktura u pojasu lučkog bazena luke Cres izgradnjom sigurnijeg i uređenog pristana na zapadnoj obali creske luke, čime će se omogućiti kvalitetnije povezivanje otočkog stanovništva Cresa i otočića creskog arhipelaga.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 39 milijuna kuna, građevinski radovi na projektu završeni su krajem travnja ove godine, a luka je svečano otvorena 10. rujna ove godine.

Rekonstrukcija Gradske luke u Splitu

U sklopu ovog investicijskog ciklusa ugovoren je i projekt Lučke uprave Split u sklopu kojeg će se  rekonstruirati i dograditi Obala kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split. Riječ je o investiciji vrijednoj 42,6 milijuna kuna koja se, kao i ostalih projekti u sklopu ovog programa, financira u 100% iznosu od čega 85% dolazi iz EU fondova a ostatak iz državnog proračuna. Kroz projekt će se dodatno proširiti postojeća operativna obala koja će dobiti i novu komunalnu opremu, a sve s ciljem poboljšanja usluge i povećanja sigurnosti luke Split. Osim toga, provedbom ovog projekta osigurat će se dodatna operativna obala za pristajanje brodova te će se izgraditi koridor za neometano kretanje putnika, čime će učinkovitije odvojiti pomorski, putnički i cestovni promet u luci što je izrazito važno u Splitu, pogotovo za vrijeme ljetne sezone.

Osim ovog projekta na području Splitsko-dalmatinske županije realiziraju se i drugi projekti ulaganja u luke iz EU sredstava poput dogradnje vanjskog veza Sućuraj, uređenja luke Omiš, izgradnje ceste na otoku Braču na dionici Pučišća – uvala luka.

Novi pomorsko-putnički terminal u Šibeniku

Radi se o projektu dogradnje gata Vrulje u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik koji čini treću fazu ranije započetog projekta modernizacije infrastrukture luke Šibenik u sklopu kojeg su prva i druga faza, odnosno izgradnja vezova za međunarodni i domaći pomorski promet, dovršene. U sklopu ovog projekta će se izgraditi nova zgrada putničkog terminala na gatu Vrulje koji podrazumijeva i uređenje prometnih površina i instalacija. Novi putnički terminal predviđa odvojene prostore domaćeg i međunarodnog prometa što će značajno utjecati na protočnost prometa, a trajektni promet će također biti odvojen od prometa brodova na kružnim putovanjima. Na pristupnim prometnicama, parkiralištima i čekališnim prostorima u zgradi bit će odvojen namjenski prostor za autobuse i taksi službe namijenjene kruzerima koji trenutno, kada nisu odvojeni od prostora za trajektni promet, stvaraju veliku prometnu zakrčenost. Osim toga, novi pomorsko-putnički terminal bit će zaštićen od vremenskih neprilika te će putnicima nuditi i prostor za odlaganje prtljage, kao i cijeli niz ugostiteljskih usluga.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 182 milijuna kuna, dok Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kroz ovaj projekt osigurava 62 milijuna kuna, najvećim dijelom iz EU sredstava dok se realizacija projekta očekuje krajem 2022. godine kada bi Šibenik imao potpuno funkcionalan pomorsko-putnički terminal.

Kampanju informiranja javnosti „Povezanost i mobilnost“ sufinancira Europska unija iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija. 
Promet nas spaja – Sigurni uz EU fondove