Istraživanje: Birači sve neodlučniji, Josipoviću raste podrška, Kosoricu voli sve manje Hrvata

Tekst: H.A.
Foto: Bruno Konjević/Cropix

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno početkom ovog tjedna pokazuje nekoliko zanimljivih trendova: SDP i HDZ su i dalje usamljeni na vrhu ljestvice političkih stranaka, dvije se stranke vrte oko izbornog praga (HNS i HSS), dok sve ostale stranke bilježe izbor ispod 3 posto, ali uz istovremeni porast udjela neodlučnih birača i apstinenata.

Ovakva distribucija političke podrške nužno upućuje na stranačke prijeizborne saveze i za očekivati je njihovu skoru formalizaciju na oba pola političkog spektra. Najvažnije političke osobe u zemlji su predsjednik države (s pozitivnim trendom), predsjednica Vlade (s negativnim trendom) i predsjednik vodeće opozicijske stranke u zemlji (sa znatno manjim izborom od svoje stranke). Podrška politici Vlade nakon odlučnog raščišćavanja s pokušajem unutarstranačkog puča bivšeg premijera je u silaznom trendu; ekonomska kriza je i dalje dominantna politička tema (među najvažnijim je temama u našim istraživanjima još od prosinca 2008. godine).

Podrška SDP-u i dalje raste, HDZ-u pada

SDP je od rujna 2008. godine na prvom mjestu ljestvice stranaka. U ovomjesečnom istraživanju SDP je izbor 30,8%  hrvatskih građana/ki, a za usporedbu prije godinu dana ova je stranka bilježila izbor od 28,9 posto (porast od 1,9 postotnih bodova). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 23,4% (što je za 2 postotna boda slabiji rezultat u odnosu na onaj zabilježen u istom mjesecu prošle godine). HNS se čvrsto drži na poziciji treće političke stranke u zemlji s izborom od 6% (identična podrška i u prošlogodišnjem svibnju). HSS je zadržao svoje četvrto mjesto sa sličnim rezultatom iz prethodnog mjeseca 4,9% (prije mjesec dana 5,1%). HSU na petom mjestu bilježi izbornu podršku od 2,8% ispitanika. HSP i dalje ne doseže psihološki prag od 3% te je ovaj mjesec stranka izbor 2,5% hrvatskih građana/ki. HSLS ovaj mjesec bilježi izbor od 1,6% (isti rezultat stranka je zabilježila u svibnju prošle godine). Regionalne stranke su na svojim standardnim rezultatima (između 1% i 1,5%), dok sve ostale stranke (izvanparlamentarne) i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od 2,3%.

I podrška Josipoviću raste iz mjeseca u mjesec

Najpozitivniji političar u zemlji je hrvatski predsjednik: dr. Ivo Josipović je za 42,2% ispitanika najpozitivniji političar i ovaj rezultat predstavlja nastavak pozitivnog trenda doživljaja hrvatskog predsjednika (u veljači 22,9%, u ožujku 39,1%, travnju 39,8%). Njegovom pozitivnom doživljaju nije naškodio govor u Parlamentu BiH, koji je bio povod žestokoj HDZ-ovoj kampanji „protiv dvije rečenice“. Na drugom je mjestu premijerka Jadranka Kosor, najpozitivnija političarka za 9,5% ispitanika, što predstavlja nastavak negativnog trenda izbora (od najvećih 21,5% iz siječnja, preko 21,1% u veljači, 16,6% u ožujku, 13,1% u travnju). S izborom od 4,7% na trećem se mjestu nalazi Zoran Milanović, što predstavlja blagi porast u odnosu na prošlomjesečni rezultat kad je bio izbor 3,7%. Vesna Pusić je na četvrtom mjestu pozitivnih doživljaja političkih osoba u zemlji s izborom od 3,1%, dok je bivši predsjednik Stjepan Mesić na petom mjestu s izborom od 2,6%. Među deset „naj-pozitivaca“ još su: Nadan Vidošević (2,6%), Damir Kajin (1,7%), Radimir Čačić (1,6%), Željko Rohatinski (1,2%), Milan Bandić (1,1%).

Sanader i dalje najnegativniji političar

Ivo Sanader, bivši premijer i bivši HDZ-ovac i dalje je najnegativniji političar Hrvatske iako se trend negativnog doživljaja postupno ublažava. Sanader je u posljednjem istraživanju najnegativniji političar u zemlji za 30,3% ispitanika, dok je zenit njegovog negativnog doživljaja bio nakon neuspjelog stranačkog puča u siječnju ove godine (50,9%). Na drugom mjestu negativnih doživljaja političara su svi političari i to za 11% ispitanika. Na trećem je mjestu premijerka Jadranka Kosor s izborom od 10,8% (gotovo dvostruko više u odnosu na prethodni mjesec kada se negativni doživljaj zaustavio na 5,8%). Zoran Milanović se s izborom od 6,8% nalazi na petom mjestu, a slijede ga Vladimir Šeks (4,3%), Milan Bandić (3,4%), Luka Bebić (3,1%), Andrija Hebrang (3,0%), Darko Milinović (2,4%) i Ivan Šuker (1,9%).

Najvažnija tema: Kriza

Gospodarska kriza mjesecima je najvažnija tema za veliki dio naših građana/ki. Ovoga mjeseca ta je tema  izbor 31,9% hrvatskih građana/ki, dok je Vladin program gospodarskog oporavka izbor za 18,9% ispitanika. Na trećem je mjestu neovlaštena objava Registra branitelja (15,9%), dok s izborom od 13,6% slijedi govor predsjednika Josipovića u Parlamentu BiH i posjete Ahmićima i Križančevom selu. Još su samo najave poskupljenja struje, grijanja i plina zabilježile nešto izraženiji izbor (8,1%). Najava nove reforme zdravstva ministra Milinovića izbor su 3,5% ispitanika, dok su prosvjedi i štrajkovi radnika u zemlji bili tema za njih 2,9%. Sve ostale teme bilježe izbor ispod 2% (zatezanje odnosa na relaciji Pantovčak-Banski Dvori 1,8%; zabrana pušenja u kafićima 1,1%  ....).

Vladi ocjena 2,78

Podrška politici koalicijske Vlade Jadranke Kosor već četvrti mjesec zaredom bilježi vidljiv pad. Tako njezin rad potpuno ili uglavnom podržava 36,1% hrvatskih građana/ki (prije mjesec dana 46,7%, prije dva mjeseca 54,3%, a prije tri mjeseca 57,1%). Negativni je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja sada iznosi 2,78 (uvjerljivo najniža ocjena rada u ovoj godini). Drugim riječima, čini se da će mogući nastavak ekonomskih (ne)prilika i dalje slabiti i podršku politici Vlade ali i ocjenu njezinoga rada. Ovaj mjesec doživljaju njezina rada nije pomoglo predstavljanje Programa gospodarskog oporavka. Kao da se čekaju opipljiviji pozitivni ekonomski trendovi koji bi mogli djelovati na doživljaj Vlade i preusmjeriti ga u drugom smjeru.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Nakon višemjesečne ispodpolovične potpore članstvu, prošlomjesečni preokret trenda nastavljen je i u ovom mjesecu. Potpora članstvu u EU u posljednjem mjesečnom istraživanju iznosi 51,1% (50,8% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,0% (prema prošlomjesečnih 39,9%), uz 9,9%  neodlučnih.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara