KOLIKO Hrvati vjeruju pravosuđu? Agencija Promocija plus za RTL je provela istraživanje na 1300 ispitanika od 31. ožujka do 3. travnja. Ocjene su bile od 1 do 10.

Građani u pravosuđe nemaju povjerenja. Najčešća ocjena je jedinica (39 posto), što znači da gotovo 40 posto građana nema baš nikakvog povjerenja. Iznimno niska razina povjerenja iskazana je i kroz dvojku (15.3 posto) i trojku (13 posto), desetak posto je negdje između pa su ljudi odabrali petice (10.2 posto), a potpuno povjerenje odnosno desetku (0.7 posto) odabralo je manje od 1 posto ispitanika.

Po biračkom tijelu stranaka najveće povjerenje imaju HDZ-ovi birači (ocjena 4.17), ali i oni su bliže nepovjerenju.

Korupcija je problem broj jedan

Korupciju uvjerljivo najčešće ispitanici navode kao najveći problem pravosuđa, njih čak 60.8 posto. Slijede loši zakoni (9.2 posto) pa neujednačena sudska praksa (7.3 posto), loši i nestručni suci (5.2 posto), a onda i trajanje suđenja (4.5 posto) koje se zna protegnuti godinama, a i desetljećima.

Dio ispitanika kao problem navodi niske plaće (2.2 posto) koje odbijaju kvalitetne suce, zatim način izbora i reizbora sudaca (1.7 posto), a jedan od razloga za ispitanike je i loš Vrhovni sud (1.4 posto) oko čijeg se čelnog mjesta lome koplja između premijera i predsjednika.

Ispitanici problem detektiraju i u deficitu neovisnosti sudaca. Da nisu neovisni smatra 64.1 posto građana. Gotovo četvrtina smatra da jesu, ali ne u potpunosti (22.9 posto) dok ih potpuno neovisnima (4.6 posto) vidi manje od 5 posto. Zbog Zdravka Mamića i njegovog druženja sa sucima koji su mu sudili ovakvi rezultati ne čude. 

Zbog čega ili zbog koga građani smatraju da suci u Hrvatskoj nisu neovisni? Najčešće za pritisak upiru u političare, stranke i vladajuće (46.9 posto). Nešto više od 11 posto smatra da pritisak na suce vrše mediji (11.3 posto), slijede drugi suci i sudačka organizacija (10.9 posto), pa odvjetnici (9.5 posto) i ulica odnosno grupe za pritisak (8.2 posto).

Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna pogreška uzorka je +/- 2.7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.