GUVERNER Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno je upozorio na mogućnost rasta kamatnih stopa.

>> Guverner Vujčić: Rate kredita nekima bi mogle porasti i za 20 posto

Uz gospodarski oporavak, došlo je i do porasta inflacije, a Vujčić je najavio da bi rate kredita građanima s dugoročnim kreditima, odobrenima uz varijabilne kamatne stope, mogle rasti od 10 do čak 20 posto, ali je dodao i da je to vrlo malo vjerojatan scenarij.

Nema razloga za paniku, ali...

"Taj će preokret najvjerojatnije biti polagan, ali ne može se potpuno isključiti mogućnost da stope rastu brže", rekao je on.

>> Guverner Vujčić pojasnio izjavu o ratama kredita: Moramo biti svjesni rizika

Kasnije je poručio kako nema razloga za paniku, dodajući da je to tema o kojoj pričamo od 2015. godine. 

"Tada smo s bankama razgovarali da počnu nuditi ljudima niže kamatne stope, da fiksiraju varijabilne kamatne stope. Stambeni krediti, većina ih ima zaštitu za cijelo razdoblje. Ranjivost stanovništva puno je manja nego što je bila prije pet-šest godina", pojasnio je guverner.

Marić: Niske stope su posljedica tiskanja novca

Oglasio se danas i ministar financija Zdravko Marić, koji je izjavio da će razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa neminovno proći, ali da je vrlo teško pretpostaviti kad će se i kojim tempom to događati.

>>Marić: Kamate će rasti, ali teško je reći kada

Niske referentne kamatne stope na međunarodnim tržištima, po njegovim su riječima, posljedica tiskanja novca nakon globalne gospodarske krize prije jednog desetljeća, a u slučaju Hrvatske kamate su smanjene i zbog smanjenja premije rizika, zahvaljujući čemu je, primjerice, država 2015. godine platila 12 milijardi kuna kamata, a lani ispod 7.5 milijardi.

Vujčić je istupio na neuobičajen način

Zanimljiv je način na koji je Vujčić istupio. Je li on to napravio namjerno ili nenamjerno? Naime, središnje banke svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, imaju jednu od najvažnijih uloga u funkcioniranju države, iz čega slijedi da se potencijalno dramatične najave ne šalju u javnost samo tako. 

Razlika između varijabilne i fiksne kamatne stope

Što se tiče samih kamata, treba pojasniti da su građani ugovarali dvije vrste kredita - s fiksnom i varijabilnom kamatnom stopom. 

Oni koji su ugovorili kredite s fiksnom kamatnom stopom, nemaju nikakvog rizika po pitanju promjene tržišnih kamatnih stopa. Građani koji su ugovorili kredite s varijabilnim kamatnim stopama, spadaju u skupinu koja je na sebe preuzela rizik kretanja tržišnih, odnosno, referentnih, kamatnih stopa.

Prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju, banke imaju obavezu raščlambe promjenjive kamatne stope na fiksni i varijabilni dio.

Fiksni dio je fiksan za cijelo razdoblje otplate, a varijabilni dio je vezan uz neku referentnu kamatnu stopu. Međutim, rastom referentnih kamatnih stopa, raste i ukupna kamatna stopa po kreditu, dakle - rata kredita koju građanin plaća.

Povećanje kamata moglo bi biti samo pitanje vremena

Dakle, o intenzitetu promjene referentne kamatne stope ovisi promjena rate kredita.

Činjenica jest da su kamatne stope dugo bile na povijesno najnižim razinama te je pitanje vremena kada će se to promijeniti i doći do porasta kamatnih stopa, a samim time i anuiteta (kamate i glavnice) kredita. 

Japunčić o politici negativnih referentnih kamatnih stopa

Na tu temu smo kontaktirali financijskog analitičara i savjetnika Hrvoja Japunčića.

"Nakon velike financijske krize 2007/2008 godine, centralne banke s razvijenih tržišta svijeta (primjerice, FED, ECB, japanska središnja banka) vodile su tzv. ekspanzivne monetarne politike (politike velike i široke dostupnosti svih oblika novčanih sredstava), a jedna od mjera koja se posebice u Europi počela primjenjivati od 2014. godine bila je i politika negativnih referentnih kamatnih stopa. Centralne banke željele su tim politikama ne samo sanirati štete u financijskim područjima već potaknuti i oporavak tzv. realnih ekonomija, zaposlenosti i drugih širih ekonomskih tokova koji su bili jako narušeni spomenutom financijskom krizom", govori Japunčić.

"Činjenica je da su se takve mjere i politike nazivale "unconventional easing measures", odnosno nekonvencionalne politike popuštanja, koje u vremenima prije spomenute krize nisu bile tako široko i jako primjenjivane, ali složenost globalnih svjetskih ekonomskih i financijskih tokova (u posljednjih dvadesetak godina) nalagala je drugi/drugačiji pristup", objašnjava.

Normalizacija će prvo početi u SAD-u, a onda u Europi tijekom 2022. godine

I pandemija koronavirusa je utjecala na situaciju.

"Negativne referentne kamatne stope (u Europi) i ekspanzivne politike (svijet) održale/održavaju se i dan danas iz razloga što je svjetski oporavak, koji je posebice bio prisutan u 2018/2019. godini, bio naprasno zaustavljen pandemijom, a oporavak koji se ponovno počeo manifestirati, posebice u drugoj polovici ove godine, tek je dao "naslutiti" da se moguće stvaraju okviri normalizacija ekonomskih i financijskih tokova, pa da posljedično treba normalizirati i monetarne politike i mjere", izjavio je.

Dodaje da trendovi i podaci koji su u posljednja dva kvartala dolazili iz svjetskih ekonomija daju naslutiti da će normalizacija prvo započeti u Sjedinjenim Američkim Državama u nekom bližem budućem vremenu, a u Europi tijekom 2022. godine.

"U spektru informiranja i praćenja, centralne banke davale su "naslutiti" da će normalizacija biti postepena i usko povezana s podacima realnih ekonomija i spektra zaposlenosti jer je činjenica da se pandemijski uvjeti još nisu normalizirali u svjetskim razmjerima", pojasnio je Japunčić.

85 milijardi kuna kredita čine krediti s fiksnim, a 55 milijardi s varijabilnim kamatnim stopama

Pitamo ga raspolaže li podatkom o tome koliko građana u postotku koristi kredite fiksnih kamatnih stopa, a koliko njih onih varijabilnih? Koliko, pak, koristi kombinirane kredite?

"Prema podacima HNB-a, od ukupno plasiranih kredita kućanstvima (cca 140 milijardi kn 31/07/21), možemo izdvojiti da cca 85 milijardi čine krediti s fiksnim kamatnim stopama, dok su oko 55 milijardi krediti s varijabilnim kamatnim stopama", navodi Japunčić.

Kombinirani krediti su primarno stambeni

"Prema podacima za 2020. godinu, odnosno prvu polovicu 2021. godine, razdioba ukupne mase kredita prema vrsti kamatnih stopa, a uzimajući u obzir i dugoročnost (pri čemu dolazimo i do vrste kombiniranih kredita):

a) cca 40% fiksne kamatne stope
b) cca 7% fiksne u razdoblju do 3 godine
c) cca 15% fiksne u razdoblju dužem od 3 godine i kraćem od dospijeća
d) cca 38% varijabilne kamatne stope

Predmnijevam da su tzv. "kombinirani krediti" primarno stambeni krediti, koji inače čine cca 46% ukupne mase kredita (neovisno da li kunski ili devizni), te da su u Hrvatskoj banke primarno nudile "fiksne kamatne stope" za početnih 5 ili maksimalno 8 godina, dok je do kraja razdoblja (recimo 25 godina) osnovicu ponuda činila primjena promjenjivih kamatnih stopa", objasnio je. 

O zakonu

Koliko Zakon o potrošačkom kreditiranju sad štiti građane?

"Zakon o potrošačkom kreditiranju u osnovici teži k ostvarenju što boljeg i primjerenijeg informiranja stanovništva prilikom kreditnih aranžmana s bankama. U praksi to znači da bi potrošač koji uzima kredit trebao biti upoznat s uvjetima i okolnostima koji utječu na definiranje visine kamatne stope, posebno kad se radi o kreditima s promjenjivim kamatnim stopama, a naravno i svim drugim uvjetima koji, primjerice, određuju i tzv. efektivnu kamatnu stopu, odnosno onu kamatu koja uključuje i naknade i druge parametre, tj. posebno koje su to okolnosti u kojima dolazi do primjene promjena kamatnih stopa, kako je potrošač informiran o tome, koje su njegove mogućnosti i sl.", kaže naš sugovornik.

"No, valja istaknuti da ako HNB slijedom monetarnih politika i uvjeta objavi podizanje referentnih nacionalnih kamatnih stopa ("NRS") ili tako nešto napravi Europska centralna banka, sam Zakon ne osigurava potrošača od stvaranja uvjeta da se kamatna stopa njegova ugovora poveća ili mijenja", navodi.

Kod podizanja kredita bitno je ugovoriti fiksnu kamatnu stopu

Odgovorio je i na pitanje što bi savjetovao građanima koji žele podignuti kredit.

"Mišljenja sam da svatko tko danas treba ili možda mora uzeti kredit - da vrijeme za navedeno nije neadekvatno, ali ono što je puno bitniji segment je postizanje fiksnih kamatnih stopa, neovisno radi li se o kunskim ili deviznim kreditima. Pri tome, valjalo bi istaknuti da je jedno od načela "valute kredita" uzimanje kredita u onoj valuti u kojoj se ostvaruje dohodak/prinos ili ima određena štednja", kaže Japunčić.

"Svjetske valute, naravno, podložne su većim i/ili velikim fluktuacijama, te barem bi to - nazovimo uparivanje valute kredita i osnova za vraćanje istog - u nekoj situaciji omogućilo sprječavanje situacija da dođe do ponavljanja "slučaja švicarskog franka" (povećanja i kamatnih stopa i povećanja iznosa mjesečnih rata uslijed značajne fluktuacije spomenute valute u odnosu na kunu)", precizirao je Japunčić.

Više faktora se poklopilo u svjetskim razmjerima, doći će do smirenja

Naš sugovornik smatra da nema razloga za strah.

"Mišljenja sam da nema razloga za strah iz nekoliko osnovnih pogleda:

a) u proteklih nekoliko mjeseci svjedoci smo da se istodobno ostvarilo ili se ostvaruje nekoliko značajnih ekonomskih i društvenih okolnosti koji utječu na "iskrivljenje" normalnijeg oporavka potražnje nakon krize tj. pandemije. Pri tome mislim i dalje na prisutne utjecaje pandemije (povremena zatvaranja najvećih luka uslijed karantena), vremenske nepogode, zastoje u svjetskim tokovima prijevoza ("Suez"), promjena uvjeta zapošljavanja (UK vs. EU), nejednakosti oporavka pojedinih ekonomija... Dakle, sve skupa skoro kao "perfect storm", ali jednostavno više faktora se poklapalo/poklapa u svjetskim razmjerima, a za očekivati je da će do smirivanja u vremenu jednog do dva kvartala (posebice, konkretnije nakon božićnog vremena u EU/USA, odnosno za vrijeme kineske nove godine u veljači).

O inflaciji

b) "stope inflacije" uvijek se izražavaju u smislu/vidu mjesec na mjesec ili godina na godinu. Pojednostavljeno rečeno, bili smo svjedoci da je u razdobljima drugog i trećeg kvartala 2020. došlo do snižavanja mnogih cijena uslijed zaključavanja ekonomija i manje/niže potražnje za robama/uslugama. Dakle, baza za osnovicu izračuna se bila smanjila u odnosu na, primjerice, 2019. godinu. Naprimjer, 2019: 100; 2020: 99... = (98-100)/100=-2%.

Što se tiče deflacije/negativne inflacije - neka je u 2021. godini sada 102. S obzirom na to da se gleda 2021. vs. 2020. (gdje je baza 98) govorimo o povećanoj inflaciji (102-98)/98=4%; u 2022. godini će, primjerice, košara biti 103, a s obzirom na to da je baza 2021.- 102,  inflacija će biti (103-102)/102 = 1%.

Pritisci iz smjera energetike

c) u velikoj većini zemalja inflacijski pritisci dolaze iz smjera energetike. Da, činjenica je da je svijet krenuo u veliku ekološku promjenu koja dotiče energente (npr. Kina proizvodi preko 60% energije od ugljena) i da su trenutno prisutna i mnoga špekulacijska kretanja na svim tržištima energenata (nafta, plin, struja). Za pretpostaviti je da će i vlade zemalja donositi mjere, posebice da se tranzicijski periodi promjena energenata ne prelamaju "preko noći" na potrošače/kućanstva, a s druge strane i mjerodavne odluke glede samih tranzicijskih energenata (hoće li to biti, naprimjer, nuklearna energija ili sam plin još 10 godina) imat će reperkusije na kretanje cijena energenata, posljedično i same inflacijske trendove.

Vjerovati stručnjacima FED-a

d) inflacija je također sama po sebi i "psihološka komponenta" te komunikacija i monetarnih i fiskalnih politika može i utječe također jako na percepcije. U tom kontekstu možemo očekivati da će centralne banke biti i više "prisutne" u smislu iskazivanja aktivnosti  i razmišljanja. Primjera radi, recentno u SAD-u poglavito FED-ovi istraživači na bazi empirijskih i povijesnih podataka iznose činjenice o privremenim trendovima danas prisutnih inflacijskih pritisaka. A povijesno gledano, tih 400-tinjak vrhunskih istraživača FED-a u mnogim se prigodama pokazalo kao više nego dobar poznavatelj budućih trendova", tumači naš sugovornik.

Izračun promjene varijabilne kamatne stope

Zamolili smo ga da napravi izračun potencijalnog podizanja kamate. Dakle, koliku bi kamatu plaćao građanin koji je podigao kredit od, primjerice, 100 tisuća eura.

Japunčić nam je naveo ilustrativan primjer.

Recimo da se radi o kreditu od 100 tisuća eura podignutom na 20 godina uz promjenjivu kamatnu stopu. Ako bi današnja kamatna stopa iznosila 2.5 posto, mjesečna rata bi iznosila cca 530 eura.

Ako bi kamatna stopa došla na 3.5 posto, rata bi iznosila cca 580 eura, što je efektivni porast kamate od cca 10 posto.

Ako bi kamatna stopa došla na 4.5 posto, korisnik kredita plaćao bi ratu cca 635 eura, što je porast kamate od 20 posto.