IZRAELSKA tvrtka CyberGlobes, čiji su alati prema velikoj istrazi Haaretza i TheMarkera korišteni za praćenje prosvjednika, političkih aktivista, kritičara režima i LGBT osoba, među svojim je klijentima imala i Hrvatsku, piše u istrazi izraelski list Haaretz.

Procurjeli interni dokumenti pokazuju da je CyberGlobes radio za niz vlada, uključujući autoritarne režime s teškim kršenjima ljudskih prava, ali i zapadne demokracije. Među klijentima se navode SAD, Norveška, Finska, Hrvatska, Japan, Nizozemska, Litva, Poljska i Ukrajina.

Od društvenih mreža do alata za nadzor

Haaretz ne navodi tko je u Hrvatskoj bio klijent CyberGlobesa ni za što su njegovi alati ovdje korišteni. Istraga se temelji na procurjelim internim dokumentima, prezentacijama, videosnimkama i računalnim zapisima. Novinari navode da su dio materijala provjerili pomoću drugih dokumenata i razgovora s ljudima iz cyber industrije.

CyberGlobes odbacuje optužbe i tvrdi da je materijal ukraden u hakerskom napadu te da su neki dokumenti izmijenjeni prije objave. Nije naveo koji su dokumenti navodno krivotvoreni niti je Haaretzu pružio dokaze za tu tvrdnju.

CyberGlobes je osnovan 2016. u Be'er Shevi i specijaliziran je za OSINT - prikupljanje i analizu podataka iz otvorenih izvora. Za razliku od špijunskog softvera poput Pegasusa, njegovi alati ne moraju provaljivati u mobitele ili računala.

Temelje se na golemim količinama podataka s Facebooka, Instagrama, TikToka, X-a, YouTubea i drugih platformi. Jedan alat omogućuje označavanje područja na karti i pronalaženje ljudi koji su s tog mjesta u određenom razdoblju objavljivali sadržaj na Instagramu. Tako se, primjerice, može napraviti popis sudionika prosvjeda.

Pomagali sastavljati popise LGBT osoba

Dokumenti prema Haaretzu pokazuju i da zaposlenici tvrtke nisu samo prodavali softver nego su u pojedinim slučajevima sami pretraživali podatke o konkretnim ljudima. Jedan od najupečatljivijih slučajeva odnosi se na Indoneziju.

Tamošnje državno tijelo, prema procurjelim dokumentima, tražilo je pomoć CyberGlobesa u identificiranju pripadnika LGBT zajednice i povezivanju ljudi s grupama kojima pripadaju. Zaposlenik tvrtke savjetovao je klijentu da koristi lokalne izraze za LGBT i homoseksualne osobe te da pronađe istaknute aktiviste, analizira njihove Facebook profile i provjeri kojim su se grupama pridružili.

Organizacije za ljudska prava godinama dokumentiraju progone LGBT osoba u Indoneziji, uključujući uhićenja i kažnjavanje homoseksualnih muškaraca bičevanjem. Dokumenti otkrivaju i aktivnosti CyberGlobesa u Nigeriji. U kolovozu 2024. tamo su izbili veliki prosvjedi zbog rasta troškova života, a prema Amnesty Internationalu poginula su najmanje 24 prosvjednika i više od 1200 ljudi bilo je uhićeno.

Nekoliko mjeseci kasnije, dok su deseci prosvjednika bili na suđenju pod optužbama koje su uključivale izdaju, zaposlenik CyberGlobesa pretraživao je hashtag povezan s demonstracijama i osobe koje su mogle sudjelovati u njima. Nigerijska vlada bila je klijent tvrtke.

Baze podataka

U Mozambiku je zaposlenik CyberGlobesa pretraživao podatke o oporbenom političaru Vitanu Singanu nekoliko dana nakon što je uhićen. Pretrage su uključivale baze ukradenih podataka i sustav za prepoznavanje lica.

Singano je poslije pušten, ali je u srpnju 2025. navodno otet na ulici u Maputu i otad mu se gubi trag. Dokumenti ne dokazuju povezanost njegova nestanka s CyberGlobesom.

U Ruandi su CyberGlobesovi alati korišteni za analizu anonimnog profila koji kritizira predsjednika Paula Kagamea. Tvrtka je prema dokumentima sastavila i popis korisnika koji su lajkali ili dijelili njegove objave te ih rangirala prema intenzitetu potpore.

U Kuvajtu su pretraživani podaci Fawaza al-Kathirija, kritičara vlasti koji živi u Londonu. Dokumenti pokazuju i pretrage baza ukradenih podataka u pokušaju pronalaska njegovih lozinki. Kuvajtske vlasti oduzele su mu državljanstvo sredinom 2025.

Pratili i kritičare nuklearke u Sloveniji

Među osobama čiji su podaci pretraživani bio je i Aryeh Lightstone, član Trumpova Board of Peace i nekadašnji viši savjetnik u Trumpovoj administraciji.

U siječnju 2025. zaposlenik CyberGlobesa pretraživao je njegovo ime, e-mail adrese i druge podatke, a zatim i baze ukradenih podataka u potrazi za lozinkama. Iz dokumenata nije vidljivo za kojeg je klijenta pretraga obavljena.

Među metama su bili i europski ekološki aktivisti. CyberGlobes je prikupljao podatke o protivnicima planirane gradnje drugog bloka slovenske nuklearne elektrane, projekta procijenjenog na između devet i 15 milijardi eura.

Pretraživani su i članovi Greenpeacea Slovenija te njihove veze na društvenim mrežama. Za neke su povlačeni i popisi prijatelja, čime je praktički stvarana mapa ljudi povezanih s protivnicima projekta. Nije poznato tko je naručio te pretrage.

Facebook uklonio više od 200 lažnih računa

Haaretz navodi da alati CyberGlobesa mogu pristupati i podacima koji nisu dostupni običnim korisnicima, uključujući informacije iz zatvorenih Facebook grupa.

Izvor blizak tvrtki tvrdi da CyberGlobes takve podatke kupuje od drugih tvrtki i da ne koristi lažne račune. Interni dokumenti, međutim, upućuju na to da ih je tvrtka barem ranije kupovala. Facebook je 2022. objavio da je uklonio više od 200 lažnih računa koje je CyberGlobes koristio ili kupio.

CyberGlobes tvrdi da je Haaretzovo izvješće neutemeljeno, iskrivljeno i obmanjujuće te da je dio ukradenog materijala manipuliran. Tvrtka navodi da posluje zakonito i da zbog povjerljivosti i poslovnih obveza neće komentirati svoje klijente ni odnose s njima.