Jadan standard građana: Hrvatskim kućanstvima mjesečno nedostaje 2340 kuna

Ilustracija: Damjan Tadić / Cropix

PRIHODI prosječnog hrvatskog kućanstva u 2010. godini su iznosili oko 6320 kuna, a Hrvati tvrde kako im mjesečno nedostaje oko 2340 kuna.

Istraživanje Gfk je pokazalo da je godišnje prosječno hrvatsko kućanstvo zaradilo oko 75.863 kuna. Pad standarda u prošlog godini dokazuje odnos prihoda iz 2010. i 2009. godine.

Pad prihoda u 2010. godini

Tako su "najbogatiji" Zagrepčani 2010. godine prosječno godišnje zarađivali 7560 kuna što je za 70 kuna manje nego godinu ranije. Najviši prihodi, nakon Zagreba, su prošle godine bili u Istri, Primorju i Gorskom kotaru. Tamo su prihodi sa 7630 kuna u 2009. godini pali na 7180 kuna u prošloj godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najmanje su zarađivali Slavonci sa samo 4750 kuna u prošloj godini, što je za čak 610 kuna manje nego u 2009. godini. Prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljavanje osnovnih troškova i potreba obitelji trebali bi u prosjeku iznositi 8660 kuna ili za četveročlanu obitelj čak 11 tisuća kuna mjesečno. Jednostavnom računicom se dođe do 2340 kuna manjka u realnom prihodu u odnosu na želje.

Samo 9 posto kućanstava ima prihode veće od potrebnih

Veće od potrebnih prihoda u 2010. godini ima samo 9 posto kućanstava što je pad od 1 posto u odnosu na godinu ranije i tri posto u odnosu na 2008. godinu. Prihoda "točno koliko im treba" ima 11 posto kućanstava. U ovoj kategoriji se 2009. godine našlo čak 15 posto kućanstava, a godinu ranije 17 posto. Niže od potrebnih prihoda ima 77 posto kućanstava, što je bitno povećanje u odnosu na dvije prethodne godine. Tako je manje od potrebnih prihoda 2009. godine imao 71 posto kućanstava, a godinu dana ranije 68 posto.

U prosjeku bi kod onih "koji nemaju dovoljno" plaća trebala porasti za oko 67 posto. Najviše se još uvijek troši na hranu i piće i to oko 32 posto prihoda. Ubroje li se u to i troškovi stanovanja dolazi se do podatka da 52 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba.

Za kredite dajemo 16 posto više

U 2010. godini su troškovi kredita porasli za 16 posto, a narasli su i izdaci za stanovanje, prometne troškove i obrazovanje. S druge strane Hrvati štede na hrani i piću, manje za odjeću i obuću te cigarete i telefonske račune.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara