Foto: Hina

KOMPANIJE iz sastava Agrokora u srijedu su izvijestile da će revizorsko izvješće za 2016. biti gotovo do 31. srpnja, a financijska izvješća za prvi i drugi kvartal ove godine najkasnije do 31. kolovoza, dok su neke u odgovorima dioničarima objavile i podatke o potencijalnim obvezama i potraživanjima prema koncernu i povezanim tvrtkama te po osnovu sudužništava i jamstava.

Putem Zagrebačke burze osam je tvrtki iz sastava Agrokora - Belje, Jamnica, PIK Vinkovci, Vupik, Zvijezda, Ledo, Tisak i Žitnjak - izvijestilo o odgodi objave financijskih izvješća. 

Kako navode, novi revizor PricewaterhouseCoopers obavijestio ih je da da zbog neplanirano velikog opsega posla nije u mogućnosti završiti reviziju poslovanja u prvotno procijenjenim rokovima te procjenjuju da će ga revizorsko izvješće za poslovnu 2016. godinu biti gotovo do 31. srpnja, a financijska izvješća za prvi i drugi kvartal ove godine najkasnije do 31. kolovoza. Prvotno je bilo najavljeno da će izvješća biti objavljena najkasnije do 30. srpnja.

Tri tvrtke objavile i podatke o potraživanjima i obvezama te jamstvima i sudužništvima

Tri su tvrtke iz sastava koncerna - Jamnica, Belje i PIK Vinkovci - na Zagrebačkoj burzi objavile i očitovanja svojih uprava na upite dioničara zaprimljene na glavnim skupštinama održanim početkom lipnja, a među deset pitanja su i ona o potraživanjima i obvezama prema svakoj pojedinačnoj povezanoj osobi kao i obvezama temeljem jamstava izdanih u korist vladajućeg društva odnosno Agrokora te jamstvima i sudužništvima u korist povezanih osoba.

Prema tim podatcima, ukupan iznos prijavljenih potraživanja Jamnice u postupak izvanredne uprave iznosi 1,36 milijardi kuna, od čega najviše, 1,06 milijardi kuna, prema Agrokoru d.d., dok ukupne obveze Jamnice prema povezanim društvima iznose 25,9 milijuna kuna.

Potraživanja Belja prema svakoj pojedinačnoj povezanoj osobi na dan 10. travnja 2017. iznose ukupno 106,06 milijuna kuna, od čega se polovica ili 53,2 milijuna kuna odnosi na PIK Vrbovec, dok u stavci obveza Belje iskazuje iznos od ukupno 987,6 milijuna kuna, od čega se na Agrokor odnosi 899,6 milijuna kuna. 

Potraživanja PIK-a Vinkovci ukupno iznose 36,5 milijuna kuna, od čega najviše, 14,1 milijun kuna, prema tvrtki Eko Biograd te Konzumu 11,04 milijuna kuna, dok obveze te tvrtke i njegovih tvrtki kćeri Eko Biograd i Felix iznose 1,1 milijardu kuna, od čega se najveći dio odnosi na Agrokor, 799,5 milijuna kuna, te Agrokor trgovinu 294 milijuna kuna.

Visoki iznosi danih jamstava

Uz ogradu kako nije riječ o konačnim odnosno finalnim iznosima te su tri tvrtke iznijele i podatke o ukupnom iznosu potencijalnih obveza po osnovi sudužništva i jamstava (supsidijarnih i solidarnih) u korist vladajućeg društva odnosno Agrokora te jamstava i sudužništava u korist povezanih osoba osim vladajućeg društva. 

Iz Jamnice tako navode kako ukupan iznos potencijalnih obveza te tvrtke po osnovi sudužništva i jamstava u korist Agrokora iznosi 27,08 milijardi kuna, a u korist povezanih osoba 4,13 milijardi kuna.

PIK Vinkovci navodi ukupan iznos potencijalnih obveza po osnovi sudužništava i jamstava u korist Agrokora u iznosu od 21,08 milijardi kuna, a u korist povezanih osoba 37,38 milijuna kuna.

Obveze Belja temeljem jamstava izdanih u korist Agrokora na dan 9. travnja 2017. iznose 19,35 milijardi kuna, a temeljem sudužništva u korist vladajućeg društva 375 milijuna kuna, dok jamstva i sudužništva u korist povezanih osoba iznose 879,09 milijuna kuna.

Sve tri tvrtke pritom napominju kako ti iznosi nisu finalni, s obzirom da je u tijeku usklađivanje potraživanja s vjerovnicima u postupku izvanredne uprave.

S obzirom da tvrtka trenutno nema informaciju o trenutnom stanju duga usuglašeno potvrđenu od strane vjerovnika i glavnog dužnika, izvještava o tražbinama na temelju iznosa definiranih u potpisanim ugovorima što može biti različito od trenutnog duga ukoliko su određene tražbine djelomično ili u cijelosti podmirene, istovjetna su objašnjenja Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci.

Uprave tih tvrtki objašnjavaju i kako se sva jamstva odnose na društva koncerna Agrokor i riječ je uglavnom o jamstvima po kreditima i drugim financijskim instrumentima koja su korištena u svrhu financiranja cijelog koncerna pa i same Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci. "Kako je financiranje koncerna bilo centralizirana funkcija na nivou Agrokora d.d., i uobičajena kroz dugi niz godina, Uprava društva nije imala nikakvih saznanja a niti su, prema njihovom najboljem znanju, postojale okolnosti na temelju kojih bi se dalo zaključiti o postojanju ili potencijalnim nedopuštenim raspolaganjima u svezi predmetnih jamstava. Pored toga, imajući u vidu da je riječ o povezanim društvima, te da je Agrokor d.d. kao vladajuće društvo koncerna objavljivao godišnje revidirano konsolidirano financijsko izvješće, iz kojega se mogla vidjeti svrha i namjena za koja su jamstva izdavana te koja su izvještavala o stabilnom financijskom stanju koncerna Agrokor, nije postojala nikakva okolnost koja bi upućivala na obvezu provođenja bilo kakvih insolvencijskih testova", ističu iz uprava triju Agrokorovih kompanija.

Također navode kako se financijska politika koncerna temeljila na zajedničkom financiranju tvrtke, budući su sredstva bila namijenjena upravo članicama grupe. Tako su i Jamnica, Belje i PIK Vinkovci kao članice koncerna dugi niz godina imale benefit sinergijskih učinaka koncerna i to ponajviše kroz maloprodajne kanale, prvo Konzum a kasnije i Mercator, zatim izvoz u BiH, Srbiju te Sloveniju, ističu iz tih tvrtki, dodajući i kako su po potrebi od vladajućeg društva dobivale financijska sredstva potrebna za redovito financiranje tekućeg poslovanja. Pritom iz Belja i PIK-a Vinkovci iznose i podatke o ulaganjima Agrokora u te tvrtke u razdoblju od 2005. do 2017. - u Belje 2,02 milijarde kuna, a PIK Vinkovci 469,6 milijuna kuna.

Uprave tvrtki smatraju da izdavanje jamstava nije štetna radnja

Uprave triju tvrtki također smatraju da samo izdavanje jamstava u korist društava koncerna nije samo po sebi štetna radnja, kao i da u slučaju da jamstva budu aktivirana postoji obveza vladajućeg društva na naknadu štete koja proizlazi iz Zakona o trgovačkim društvima.

"Financiranje koncerna jamstvima povezanih društava nije neuobičajeno i tek s eventualnim formalnim zahtjevom za isplatu po jamstvu, društvu može prijetiti šteta. U tom smislu je društvo podnijelo u postupku izvanredne uprave nad vladajućim društvom zahtjev da mu se osigura iznos kojeg bi eventualno mogao platiti po izdanim jamstvima (uvjetna tražbina)", ističu iz Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci.

Te su tvrtke, sukladno zakonskim odredbama, podnijele zahtjev da im se osigura iznos što će ga eventualno platiti za dužnika i njegova ovisna i povezana društva i to razmjerno iznosu koji bi im pripao kao vjerovniku u postupku izvanredne uprave. Uprava je mišljenja da jedino aktivacija izdanih jamstava potencijalno predstavljaju štetu za tvrtku te da bi bilo kakav drugi oblik eventualne buduće štete koja bi naknadno mogla nastati društvu nije moguće prijaviti temeljem zakonskih odredbi, navode iz Jamnice, Belja i PIK-a Vinkovci u odgovorima na upite dioničara.