Je li ovo bio tjedan koji će promijeniti svijet?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina/EPA
KIM Jong-un prvi je sjevernokorejski vođa koji je stupio na tlo Južne Koreje od Korejskog rata 1953. godine. Tamo ga je dočekao južnokorejski lider Moon Jae-In.
Dvojica lidera podijeljenog naroda susreli su se na granici, a trenutak kad se rukuju mogao bi postati jedan od onih povijesnih, poput rušenja Berlinskog zida ili stavljanja zastave na srušeni Reichstag.
Naravno, sve pod uvjetom da do konačnog mira i dođe. Ovo je zapravo bio tek prvi korak jako dugog puta.
Njihov susret na granici u selu Panmunjom, zajednički spontani prelazak na sjeverni teritorij te sadnja spomen-stabla na crti razgraničenja kao simbola mira i napretka - dio su političkog spektakla i ujedno najvažnijeg događaja za ove dvije zemlje u posljednjih sedamdeset godina.
"Uzbuđen sam zbog susreta na ovom povijesnom mjestu i doista je lijepo što ste došli sve do linije razdvajanja kako biste me osobno dočekali", kazao je Kim. "Vaša odluka da se to dogodi ovdje bila je velika", odgovorio je Moon.
Ovaj donedavno nezamislivi dijalog, prvi između čelnika tih dviju država, završio je potpisivanjem deklaracije kojom su se suglasili o potpunom uklanjanju nuklearnog oružja i dogovorili o nastavku trojnih razgovora s SAD-om ili četverostranih uključujući i Kinu. Reakcije i očekivanja od ovog susreta su različiti pa je tako kolumnistica Guardiana Mary Dejevsky, svjesna opreza, podsjetila na promjene u ponašanju i ustupke sjevernokorejskog vođe te poručila da ipak treba dati šansu optimizmu.
Susret na vrhu sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una i južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina u petak "povijesni je susret" kojim počinje "nova era nacionalne pomirbe i jedinstva, mira i napretka" na Korejskom poluotoku, objavila je u subotu i sjevernokorejska agencija KCNA.
Jakovina: Treba ostati oprezan
"Jako sam uzbuđen. To je dobra vijest. Riječ je o neuralgičnom području na kojem su prisutne sve važne vojne sile od SAD-a, Kine do Rusije. Naravno da nikakve suštinske promjene nisu na stolu, ali je poslan signal i otvoren je jedan novi put. No treba ostati oprezan", kazao je za Index povjesničar Tvrtko Jakovina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Obećanje mira i potpune denuklearizacije je jedna, a samo postizanje istog je potpuno druga stvar, piše CNN.
Naime, korejski susret trebao bi biti uvod u sastanak o programu razvoja nuklearnog oružja između sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una i američkog predsjednika Donalda Trumpa, kojeg britanski Telegraph već predlaže i za Nobelovu nagradu za mir uspoređujući ga s Obamom i njegovim postignućima prilikom dobivanja ove sve manje prestižne nagrade.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Trump nije dio establišmenta i kao takav bio je u stanju resetirati sve stare politike koje nisu funkcionirale te uvesti nove. No mislim da je bitno naglasiti ulogu južnokorejskog predsjednika Moon Jae-ina koji je stalno smirivao situaciju i pozivao na dijalog kad se činilo da će zbog Trumpa situacija eskalirati", smatra Jakovina.
Čije god zasluge bile, činjenica jest da je ovo, kako naglašava profesor Jakovina u razgovoru za Index, tek početak novih politika i procesa rješavanja sukoba koji je daleko od toga da je jasan.
Naime, nije ni približno jasno kako bi se kontrola nuklearnog oružja odvijala u Sjevernoj Koreji, najzatvorenijoj zemlji na svijetu. Nije jasno niti koji su motivi sadašnjeg vođe. Ekonomske sankcije, želja da uđe u povijest kao reformator, oboje ili nešto treće? U isto vrijeme oni koji sumnjaju u važnost procesa i njegov daljnji pozitivan ishod podsjećaju na neuspjele pokušaje 2000. i 2007. godine kad su sjevernokorejski lideri obećavali da će odustati od nuklearnih testiranja, ali nisu.
Južnokorejski mediji također su upozorili da je povijesni sastanak Kima i Moona tek početak rješavanja problema denuklearizacije Korejskog poluotoka. Dnevnik Chosun podsjetio je da je Sjeverna Koreja u sporazumu iz 2005. također obećala "napustiti sve nuklearno oružje i postojeće nuklearne programe i ugostiti inspektore zadužene za provjeru".
Osim toga, "ako se sporazum o denuklearizaciji Sjevera i nađe na sljedećem summitu između SAD-a i Sjeverne Koreje, trebat će vremena da se unište postrojenja i nuklearno oružje te nuklearni materijali", piše Chosun.
"Kako bi se zajamčilo da se Sjever neće povući kao što je činio zadnjih 25 godina, stalne sankcije i pritisak su nužni", ocjenjuje Chosun.
"Nikada nije javno rečeno koja je Kimova koncepcija o denuklearizaciji"
Dnevnik Joongang ističe da je situacija "sasvim drukčija" nego što je bila prije nekoliko mjeseci kad su Kim i američki predsjednik Donald Trump izmjenjivali uvrede i prijetnje.
"No jasno se pokazalo da predstoji dug put prije denuklearizacije", piše Joongang.
Dnevnik nastavlja: "Nikada nije javno rečeno koja je Kimova koncepcija o denuklearizaciji niti kada će se denuklearizacija provesti."
"Sjeverna Koreja je još uvijek brutalna diktatura"
"Bez sumnje, sastanak vođa dviju Koreja daje temelje za optimizam. Međutim, ne smijemo ignorirati brojne probleme koji se moraju riješiti da bi se postigao mir u Koreji, a pogotovo činjenicu da je Sjeverna Koreja još uvijek brutalna diktatura", smatra predavač kineske povijesti na sveučilištu u Leedsu te urednik portala Sinonk.com Adam Cathcart.
Otkad su dvije Koreje počele s pregovorima u 1972. godini, sklopljeno je nekoliko dogovora sličnih novome. U 1991. dvije države dogovorile su uspostavu "režima mira" koji je trebao okončati Korejski rat, ali nakon dvije godine došlo je do novog sukoba zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa, navodi Cathcart.
"O skoro svim detaljima današnjeg sastanka u prošlosti se već raspravljalo s neuspjehom"
"O skoro svakom detalju spomenutom u ambicioznoj i uzbudljivoj novoj deklaraciji iz Panmunjoma već se raspravljalo u prošlosti, s neuspjehom - od ponovnog ujedinjenja, preko obećanja o denuklearizaciji, do izgradnje željeznice koja bi povezala dvije države."
"Iako se Kim u javnosti počeo prikazivati na nove načine, uz pomoć svoje sestre Kim Yo-jong, Sjeverna Koreja je još uvijek diktatura. Današnji sporazum poziva na više kontakta među civilnim organizacijama dviju Koreja, ali ima li Sjeverna Koreja uopće takve nezavisne organizacije?" pita se Cathcart.
"Bez sumnje, sastanak vođa dviju Koreja daje temelje za optimizam. Međutim, ne smijemo ignorirati brojne probleme koji se moraju riješiti da bi se postigao mir u Koreji, a pogotovo činjenicu da je Sjeverna Koreja još uvijek brutalna diktatura", smatra predavač kineske povijesti na sveučilištu u Leedsu te urednik portala Sinonk.com Adam Cathcart.
Otkad su dvije Koreje počele s pregovorima u 1972. godini, sklopljeno je nekoliko dogovora sličnih novome. U 1991. dvije države dogovorile su uspostavu "režima mira" koji je trebao okončati Korejski rat, ali nakon dvije godine došlo je do novog sukoba zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa, navodi Cathcart.
"O skoro svim detaljima današnjeg sastanka u prošlosti se već raspravljalo s neuspjehom"
"O skoro svakom detalju spomenutom u ambicioznoj i uzbudljivoj novoj deklaraciji iz Panmunjoma već se raspravljalo u prošlosti, s neuspjehom - od ponovnog ujedinjenja, preko obećanja o denuklearizaciji, do izgradnje željeznice koja bi povezala dvije države."
"Iako se Kim u javnosti počeo prikazivati na nove načine, uz pomoć svoje sestre Kim Yo-jong, Sjeverna Koreja je još uvijek diktatura. Današnji sporazum poziva na više kontakta među civilnim organizacijama dviju Koreja, ali ima li Sjeverna Koreja uopće takve nezavisne organizacije?" pita se Cathcart.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
