Je li čovjek programiran da mu je gornja granica života 115 godina?
Screenshot: Youtube
ČINI SE da ljudi neće nikad živjeti duže od Francuskinje Jean Louise Calment, koja i dalje drži rekord najdugovječnije osobe s navršene 122 godine.
Tako bar sugerira recentno istraživanje američkih znanstvenika s medicinskog fakulteta "Albert Einstein" u New Yorku, prema kojem je ljudski životni vijek "zaglavljen" na oko 115 godina, piše Guardian.
"Vrlo je izgledno da smo već dosegnuli naš maksimalni životni vijek, prvi put u povijesti", rekao je Jan Vijg, koautor istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Nature.
Ovo istraživanje negira teorije znanstvenika kao što je Aubrey De Grey, koji smatra da će neki od već rođenih ljudi živjeti i do tisuću godina.
Analizirajući podatke za 41 zemlju iz "Baze podataka ljudske smrtnosti", istraživači su utvrdili rast životnog vijeka u prošlom stoljeću. Uzroci tog rasta su brojni: napredak u medicinskoj skrbi pri rađanju, čista voda, razvoj antibiotika i cjepiva itd.
Međutim, dok postotak ljudi koji dožive više od 70 konstantno raste od 1900. naovamo, rast među onima koji dožive više od 100 znatno je manji. Vijg navodi kako su njihovi modeli pokazali da je šansa da će se unutar jedne godine naći ijedna osoba stara 125 godina (ili više) 1:10000.
Prema autorima istraživanja, granica životnog vijeka nije u specifičnim biološkim procesima koji prekidaju život, nego u nuspojavama genetskih programa koji kontroliraju rast i razvoj.
"Ako umrete od bolesti srca sa 70, ostatak vašeg organizma relativno je zdrav. Dakle, medicinska intervencija može izliječiti srčanu bolest i produžiti vaš život. Međutim, kod stogodišnjaka nije problem samo u srcu, nego u svim tjelesnim sustavima koji su postali stari i slabi. Ako ne umrete od srca, umrijet ćete od nečeg drugog", objašnjava Henne Holstege sa Sveučilišta u Amsterdamu.
No Tom Kirkwood sa Sveučilišta u Newcastleu ne slaže se: "Ne postoji jedinstveni program za starenje. Znamo da se taj proces, koji je uzrokovan gomilanjem grešaka i oštećenja u stanicama i organima, do neke mjere može ispraviti. Čak i bez izmjena u biologiji starenja, gotovo je sigurno da ćemo oboriti sadašnji rekord."
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati