Jedini saveznik koji mu je ostao bio je Statut HDZ-a, no Karamarko nije zaigrao na tu kartu

Jedini saveznik koji mu je ostao bio je Statut HDZ-a, no Karamarko nije zaigrao na tu kartu

Foto: FAH

NAKON dva puta odgađane sjednice Predsjedništva HDZ-a na kojoj se trebalo raspravljati o smjeni predsjednika stranke, Tomislav Karamarko danas je podnio ostavku na tu funkciju.

Budući da je povjerenje dojučerašnjih kolega izgubio te su mu u vrhu stranke svi okrenuli leđa, Karamarko se mogao osloniti još samo na jednog „saveznika“ - Statut HDZ-a koji je Opći sabor HDZ-a donio u travnju 2000. godine., nakon čega je uslijedilo nekoliko izmjena i dopuna, od kojih je posljednja bila na XVII. zasjedanju Općeg sabora 28. svibnja 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, iako Statut detaljno propisuje ciljeve i način djelovanja HDZ-a, uz temeljne odredbe uređuje pitanja članstva, ustrojstva, načine organiziranja unutar stranke, u njemu, slučajno ili ne, nije razrađen postupak smjene predsjednika stranke. U Statutu se tek navodi da će, ukoliko to zatraži trećina izaslanika ili natpolovičan broj županijskih organizacija, predsjedništvo sazvati Opći sabor na izvanredno zasjedanje, no, Opći sabor ne može razriješiti predsjednika.

Hipotetički - da je sada već bivši predsjednik stranke odlučio ne podnijeti ostavku, Opći sabor HDZ-a bi većinom glasova najprije morao promijeniti Statut stranke, a tek potom krenuti u misiju opoziva Karamarka, no on je, objesivši rukavice o klin, stranku poštedio te procedure.

U Statutu se nadalje navodi da će se, "u slučaju smrti, podnošenja ostavke ili zamolbe za razrješenjem dužnosti predsjednika HDZ-a, u roku do 30 dana održati Opći sabor na kojem će se izabrati predsjednik HDZ-a". Predsjednika i zamjenika predsjednika HDZ-a zajedno, kako su navedeni na kandidacijskoj listi, biraju svi članovi HDZ-a na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara