JEDNOSTAVNE, brze, jeftine i neinvazivne snimke mrežnice oka mogle bi se u budućnosti koristiti za otkrivanje procesa starenja koji se odvija brže nego što bi se to moglo zaključiti prema godinama ljudi, pokazalo je novo istraživanje.

Proces starenja utječe na cijelo tijelo, međutim, koliko će brzo netko starjeti i koliko dugo će živjeti, vrlo je individualno. Ista dob dvije osobe ne podrazumijeva da obje stare istom brzinom - fizičko stanje nekih ljudi deteriorira brže, a nekih sporije.

Biološka dob je važnija od kronološke

"Kronološka dob glavni je čimbenik rizika za slabost, bolest i smrt povezanu s dobi. Međutim, postoji velika varijabilnost u zdravstvenim ishodima među pojedincima iste kronološke dobi, što implicira da je stopa starenja na individualnoj razini heterogena. Biološka dob, a ne kronološka dob, može bolje prikazati zdravstveno stanje i proces starenja", tumače autori studije.

U novom istraživanju, objavljenom u časopisu British Journal of Ophthalmology, međunarodni tim znanstvenika upotrijebio je model dubokog učenja, odnosno umjetne inteligencije, kako bi utvrdio može li razlika između biološke starosti mrežnice i kronološke starosti osobe (stvarnog broja godina) biti indikator rizika od smrti.

Nalazi su potvrdili rezultate ranijih istraživanja i hipotezu prema kojoj je mrežnica osjetljiva na kumulativna oštećenja u procesu starenja te da može biti prilično precizno oruđe za procjenu brzine starenja.

"Prema našim saznanjima, ovo je prva studija koja je predložila razliku u biološkoj starosti mrežnice u odnosu na dob kao biomarker starenja... Naši nalazi pokazali su da bi dobni jaz mrežnice mogao biti potencijalni biomarker starenja koji može predvidjeti rizik od smrti", pišu autori.

Važno za zdravstvene sustave

Rezultati ovog istraživanja mogli bi se koristiti za potrebe javnozdravstvenih sustava.

Naime, procjenjuje se da će broj ljudi starijih od 60 godina do 2050. dosegnuti 2.1 milijardu, a, kako ističu autori, "starenje stanovništva predstavlja ogroman pritisak na zdravstvene sustave".

Posljednjih godina razvijeno je nekoliko pokazatelja biološkog starenja koji se temelje na uzorcima tkiva i stanica, na određenim kemikalijama u tijelu te na snimkama organa. Oni pokazuju razliku između biološkog i kronološkog starenja, no te tehnike opterećene su dvojbama oko etičnosti i privatnosti, a usto su često invazivne, skupe i dugotrajne.

Mrežnica oka je prozor u stanje tijela

Sve veći broj studija u posljednje vrijeme pokazuje da bi mreža malih žila u mrežnici mogla biti pouzdan pokazatelj ukupnog tjelesnog zdravlja te cirkulacijskog sustava i mozga.

"Mrežnica se smatra prozorom u cijelo tijelo, koji dijeli slično embriološko podrijetlo, fiziološke značajke i anatomske strukture s vitalnim organima kao što su srce, mozak i bubrezi", istaknuo je tim.

"Sve veći broj studija sugerira da retinalna mikrovaskulatura može pouzdano odražavati sistemsku cirkulaciju in vivo te da neuralno tkivo mrežnice dijeli uobičajene patološke neurodegenerativne promjene s mozgom", zaključuju autori.

Studija na velikom britanskom uzorku

Za potrebe svojeg istraživanja znanstvenici su prvo razvili model dubokog učenja kako bi vidjeli može li im on omogućiti da točno predvide dob osobe na osnovu slika stražnje unutarnje površine oka (očne pozadine) - fundusa - te da utvrde postoji li razlika između biološke starosti mrežnice i stvarne dobi osobe koja bi mogla biti povezana s povećanim rizikom od smrti.

"U tu svrhu razvili smo model dubokog učenja koji može predvidjeti dob na osnovu slika fundusa, poznat kao retinalna dob", tumači tim.

Istraživači su u studiji koristili 80.169 slika fundusa snimljenih na 46.969 odraslih osoba u dobi od 40 do 69 godina, koje su bile pohranjene u britanskoj bazi UK Biobank. Ova baza nastala je u velikoj studiji populacije koja je obuhvatila više od pola milijuna Britanaca srednjih i starijih godina.

Rezultati su pokazali da postoji snažna povezanost između procijenjene dobi mrežnice i stvarne dobi - računalni je model na temelju snimaka mrežnice uspio utvrditi stvarnu dob ljudi s točnošću koja se kretala unutar 3.5 godina.

U sljedećem koraku znanstvenici su pokušali utvrditi razliku u dobi mrežnice i stvarne dobi. Ona je ispitivana na preostalih 35.917 sudionika tijekom prosječnog razdoblja praćenja od 11 godina. Za to vrijeme umro je 1871 (5%) sudionik.

Od toga je 321 (17%) umro od kardiovaskularnih bolesti, 1018 (54.5%) od raka, a za 532 (28.5%) smrt je bila posljedica drugih uzroka, uključujući demenciju. Udio ljudi kod kojih je utvrđeno da su starjeli brže od kronološke dobi (čije su mrežnice izgledale starije od njihove stvarne dobi) s dobnim jazom većim od 3, 5 i 10 godina bio je, redom, 51%, 28% i 4.5%.

Svaka godina jaza povećava rizik za 2%

Nalazi su pokazali da je veliki jaz u dobi mrežnice u odnosu na kronološku dob bio značajno povezan s povećanjem rizika od smrti - od 49% do 67%. Ovo je vrijedilo za sve uzroke smrti osim za kardiovaskularne bolesti i rak. Pokazalo se da svaka godina jaza u starosti između mrežnice i kronološke dobi nosi povećanje rizika od smrti od oko 2% kada je riječ o bilo kojem uzroku te oko 3% kada je riječ o nekom specifičnom uzroku osim kardiovaskularnih bolesti i raka.

Autori napominju da se broj smrtnih slučajeva povezanih s kardiovaskularnim sustavom posljednjih godina smanjio jer medicina nastavlja sprječavati ono što bi nekada bilo kobno. To znači da bi zdravlje mrežnice još uvijek moglo biti važan pokazatelj kardiovaskularnog zdravlja, unatoč činjenici da u studiji nije otkrivena povezanost dobnog jaza mrežnice sa smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti.

Novi rad je opservacijska studija te ne može utvrditi uzroke zabilježene povezanosti. Autori ističu kako postoji mogućnost da sudionici nisu reprezentativni uzorak za cjelokupnu populaciju Velike Britanije. No ističu da je njihova studija ipak jasno pokazala da je razlika u dobi mrežnice i kronološke dobi neovisni prediktor povećanog rizika od smrti.