U POVODU 31. obljetnice napada na Prominu, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta istaknuo je u petak da većina ratnih zločina počinjenih na prominskom području još nije istražena te pozvao na bolju suradnju u razmjeni podataka o nestalima između Hrvatske, Srbije i BiH.

U razdoblju od rujna 1991. do sredine 1993. godine nad civilnim stanovništvom prominskoga kraja počinjeni su brojni ratni zločini. Mnogi su civili mučeni i usmrćeni na zvjerski način, a neki živi bacani u bunare, navodi u priopćenju Documenta na 31. godišnjicu artiljerijskog napada JNA i paravojnih srpskih postrojba na Drniš i okolna naselja.

S područja Promine u ratnim okolnostima stradala su najmanje 44 civila, od kojih se troje do danas vodi nestalima.

Prema nekim izvorima, s područja Promine protjerano je ili izbjeglo gotovo 2000 mještana. Uništeno je 80 posto imovine i infrastrukture. Gotovo sve kuće su opljačkane, spaljene ili porušene. Uništena je društvena i vjerska imovina.

Ubojstva su počinjena oružjem, vješanjem, fizičkom torturom sa smrtnom posljedicom, svakodnevnom torturom u zatočeništvu, podmetanjem eksplozivnih naprava u blizini kuća ili pravaca svakodnevnog kretanja, dok za nekoliko njih okolnosti smrti nisu poznate.

Posebnu torturu prolazile žene

Osobitoj torturi bile su izložene žene, od kojih su neke, premda već u poodmakloj dobi, bile žrtve silovanja, nerijetko pred članovima svojih obitelji.

Zbog teških trauma i poniženja mnoge to nikada nisu prijavile, pa je broj takvih zlodjela do danas nepoznat.

Promina ostaje okupirana sve do 5. kolovoza 1995., kada je oslobođena u Oluji te vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Iako su zločini počinjeni na prominskome području dijelom obuhvaćeni istragama i optužnicama za područje Šibensko-kninske županije, Documenta ističe da većina zločina još uvijek nije dovoljno istražena i procesuirana, pa članovi obitelji nestalih i ubijenih s pravom izražavaju nezadovoljstvo.

Stoga još jednom pozivaju na intenziviranje bilateralne suradnje u razmjeni podataka o nestalim osobama, kao i izgradnju kvalitetnije suradnje istražnih i pravosudnih tijela Hrvatske, Srbije, BiH kako bi se procesuirali počinitelji ratnih zločina.