PRESUDA Međunarodnog suda pravde (ICJ) kojom se proglasio nenadležnim za tužbu SR Jugoslavije protiv zemalja NATO-a suprotna je nekim ranijom odlukama, posebno onoj o nadležnosti u slučaju tužbe BiH protiv SRJ, i nije povoljna za Hrvatsku no to ne znači da će biti ponovljena i u hrvatskom slučaju, ocijenio je u razgovoru za Hinu prof. Ivo Josipović, vodeći hrvatski stručnjak za međunarodno kazneno pravo i pravni zastupnik Hrvatske u sporu sa SCG pred ICJ-om.

"Presuda ICJ je u kontradikciji s nekim ranijim odluka tog suda posebno s odlukom o nadležnosti u slučaju tužbe BiH protiv SRJ.

Hrvatskoj takva odluka ne ide u prilog, s obzirom na postupak koji vodi pred sudom, no raspored glasova i izdvojena mišljenja navode na zaključak da takva odluka možda neće biti donesena i u našem slučaju", rekao je Josipović.

Sud pravde u Haagu u srijedu je jednoglasno odlučio da nije nadležan za spor po tužbi za "nelegalno korištenje sile i genocid" koju je bivša SRJ podnijela u travnju 1999. protiv osam zemalja NATO-a zbog bombardiranja njezinog teritorija, jer SRJ tada nije bila članica Ujednjenih naroda niti stranka Statuta suda te nije imala pravo pojaviti se kao stranka pred ICJ-em, najvišim sudskim tijelom UN.

U presudi je utvrđeno da nadležnost suda za tužbu ne može zasnivati ni na članstvu SRJ u Konvenciji UN-a o genocidu, jer Statut ICJ predviđa da se kao stranke suda mogu pojaviti i nečlanice UN-a ako pojavljivanje temelji na "važećem međunarodnom ugovoru". Budući da je Statut ICJ stupio na snagu 1946. a Konvencija o genocidu 1951., presudom je odbačeno zasnivanje nadležnosti po toj osnovi.

BiH i Hrvatska su pred ICJ-om tužile bivšu SR Jugoslaviju za genocid. Sud se 2003. proglasio nadležnim za tužbu BiH i zakazao glavnu raspravu za 2006., dok o nadležnosti za tužbu Hrvatske još nije odlučivao.

Tužbom SRJ, odnosno njezine sljednice Srbije i Crne Gore, protiv NATO-a bile su obuhvaćene Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Portugal i Kanada.

Iako je jučerašnja presuda donesena jednoglasno, njezino je obrazloženje izazvalo podjele među 15 sudaca ICJ-a pa su tako potpredsjednik suda Raymond Ranjeva i još šest sudaca presudi dodali zajedničku deklaraciju u kojoj izražavaju "duboko neslaganje", sudac Abdul Koroma dodao je svoju deklaraciju, a četiri suca izdvojeno mišljenje.

Josipović je istaknuo je izdvojeno mišljenje o značenju termina "međunarodni ugovori na snazi" u kojem se propituje, radi li se samo o ugovorima koji su važili u trenutku stupanja na snagu Statuta ICJ-a 1946. ili su bili na snazi u trenutku kada se uspostavlja nadležnost. U predmetu protiv NATO-a ICJ se priklonio prvom tumačenju, što ne znači da će isto učiniti u drugom slučaju, ocijenio je Josipović.

Prof. Josipović ukazao je na činjenicu da je sama SCG kao tužiteljica "vrlo rezervirano branila nadležnost, odnosno navijala da sud utvrdi nenadležnost, vjerojatno procjenjujući kako je veći dobitak da sud bude nenadležan u svim srodnim predmetima nego da bude suprotno".

Članovi pravnog tima SCG, na čelu s Tiborom Varadijem, presudu su ocijenili kao "procesni proboj i najbolju moguću odluku".

Komentirajući njihovo zadovoljstvo, prof Josipović je kazao kako očigledno "očekuju da će u predmetima BiH protiv SRJ i Hrvatska protiv SRJ procesnim mehanizmom izbjeći odluku".

"Da je moja država tužena za takav strašan zločin kakav je genocid, osobno ne bih volio da se izvuče iz procesnih razloga već bih volio da se stvar raspravi i da u postupku bude utvrđeno kako moja država nije počinila genocid", naglasio je.

Na pitanje ukazuje li podijeljenost sudaca na postojanje političkih pritisaka na njih, kazao je kako je činjenica da su tužene neke od najmoćnijih država koje imaju različite formalne i neformalne mogućnosti ali da osobno nema razloga sumnjati u nepristranost sudaca.

U razgovoru je istaknuo da slučajevi tužbe SRJ protiv NATO-a i tužbe BiH i RH protiv SRJ za genocid nisu istovjetni, kako u odnosu na zasnivanje nadležnosti općenito, tako posebno u odnosu na tzv. "test nadležnosti" iz slučaja Iran protiv SAD, gdje se procjenjuje bi li odluka bila pozitivna kada bi postojala nadležnost.

"Mnogi suci su u ovom predmetu smatrali da to što SCG ističe kao povredu već na prvi pogled (prima facie) ne predstavlja genocid, to je ipak različita situacija od bosanskog i hrvatskog predmeta", kazao je.

Na pitanje razmišlja li se o mogućnosti da Hrvatska povuče tužbu za genocid, Josipović je naglasio da je njegovo područje djelovanja vezano za kaznenopravnu materiju i dokazivanje a to je politička odluka koju donosi vlada u što se on kao pravni zastupnik ne želi miješati.

"Moram istaći da je Hrvatska u svojoj tužbi postavila nekoliko zahtjeva koje SCG malo po malo ispunjava, pa je racionalno razmišljati: ako se zahtjevi ispunjavaju u kojoj mjeri je racionalno voditi duge sporove", rekao je Josipović, dodajući kako će se to pitanja svakako razmatrati ali da u njemu konačnu odluku donosi vlada.