Jovanović pred ICTY-em: Milošević je bio protiv etničkog čišćenja
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bivši ministar vanjskih poslova Jugoslavije i Srbije Vladislav Jovanović nastavio je u utorak svjedočenje pred Haškim sudom (ICTY) ustvrdivši da je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević bio protiv granatiranja Sarajeva i koncentracijskih logora, te da se zauzimao za kažnjavanje počinitelja etničkog čišćenja u BiH.
"Milošević se zajedno s vlastima Republike Srpske (RS) zauzimao za prekid granatiranja Sarajeva i na vijesti o postojanju koncentracijskih logora reagirao je vrlo kritično", rekao je svjedok obrane Jovanović.
"Tijekom rata u BiH javno smo osuđivali praksu etničkog čišćenja i prisilnog premještanja stanovništva te smo tražili da se počinitelji izvedu pred sud", dodao je bivši jugoslavenski ministar.
Po njegovim riječima, jugoslavenske vlasti na čelu s optuženim Miloševićem odigrale su važnu ulogu u oslobađanju otetih pripadnika UNPROFOR-a, koje je vojska RS-a držala kao živi štit protiv bombardiranja NATO-a.
U prilog Miloševiću naveo je i podatak kako je bivši jugoslavenski predsjednik dopustio da se brigada Armije BiH iz istočne Bosne prebaci preko Drine na Zlatibor u Srbiji i tako se spasi od ofenzive snaga RS-a. Također je istaknuo da je među 700 do 800 tisuća izbjeglica iz Hrvatske i BiH u Srbiji bilo Muslimana i Hrvata, prema kojima su se jugoslavenske vlasti odnosile kao i prema izbjeglim Srbima, iako je njihovo zbrinjavanje bio golemi teret za Jugoslaviju koja je tada bila pod međunarodnim sankcijama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jovanović je iznio tezu po kojoj je srbijanski narod prije i tijekom rata bio izložen "blaćenju" inozemnih medija i nekih stranih dužnosnika. Posebno je istaknuo Njemačku koja se "za vrijeme krize u Jugoslaviji ponašala pristrano i otvoreno podržavala otcjepljenje Hrvatske i Slovenije".
Zaključio je da je rat u BiH bio "tipičan primjer građanskog rata" u kojemu su se dvije strane urotile protiv treće, te da je svaka strana imala svoje inozemne pomagače.
Miloševiću se u Den Haagu sudi od 12. veljače 2002. po 66 točaka optužnice za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti koje su srpske snage počinile u Hrvatskoj i na Kosovu 90-ih godina.
(Hina) xbcav ydv
"Milošević se zajedno s vlastima Republike Srpske (RS) zauzimao za prekid granatiranja Sarajeva i na vijesti o postojanju koncentracijskih logora reagirao je vrlo kritično", rekao je svjedok obrane Jovanović.
"Tijekom rata u BiH javno smo osuđivali praksu etničkog čišćenja i prisilnog premještanja stanovništva te smo tražili da se počinitelji izvedu pred sud", dodao je bivši jugoslavenski ministar.
Po njegovim riječima, jugoslavenske vlasti na čelu s optuženim Miloševićem odigrale su važnu ulogu u oslobađanju otetih pripadnika UNPROFOR-a, koje je vojska RS-a držala kao živi štit protiv bombardiranja NATO-a.
U prilog Miloševiću naveo je i podatak kako je bivši jugoslavenski predsjednik dopustio da se brigada Armije BiH iz istočne Bosne prebaci preko Drine na Zlatibor u Srbiji i tako se spasi od ofenzive snaga RS-a. Također je istaknuo da je među 700 do 800 tisuća izbjeglica iz Hrvatske i BiH u Srbiji bilo Muslimana i Hrvata, prema kojima su se jugoslavenske vlasti odnosile kao i prema izbjeglim Srbima, iako je njihovo zbrinjavanje bio golemi teret za Jugoslaviju koja je tada bila pod međunarodnim sankcijama.
Zaključio je da je rat u BiH bio "tipičan primjer građanskog rata" u kojemu su se dvije strane urotile protiv treće, te da je svaka strana imala svoje inozemne pomagače.
Miloševiću se u Den Haagu sudi od 12. veljače 2002. po 66 točaka optužnice za genocid u BiH i zločine protiv čovječnosti koje su srpske snage počinile u Hrvatskoj i na Kosovu 90-ih godina.
(Hina) xbcav ydv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati