Junckerov Investicijski plan za Europu nadmašio zacrtani cilj

Junckerov Investicijski plan za Europu nadmašio zacrtani cilj
Foto: Hina/EPA

EUROPSKA komisija u srijedu je objavila da je ispunjen i premašen zacrtani cilj Investicijskog plana za Europu, tzv. Junckerova plana, iz kojeg je Hrvatskoj odobreno 222 milijuna eura koji bi trebali potaknuti 890 milijuna eura investicija.

Prema ulaganjima mobiliziranima iz EFSU-a u odnosu na BDP, na vrhu ljestvice nalaze se Grčka, Estonija, Litva, Bugarska i Finska.

Hrvatskoj odobrena 222 milijuna eura

Hrvatska se na toj ljestvici nalazi na 16 mjestu među 28 zemalja članica, s odobrenih 222 milijuna eura koji bi trebali potaknuti 890 milijuna eura investicija.

Uz potporu proračunskog jamstva Europske unije i vlastitim sredstvima Europske investicijske banke (EIB), odobreno je 898 operacija, na temelju kojih se očekuje pokretanje ulaganja u vrijednosti od 335 milijardi eura u svih 28 država članica EU-a.

Time je premašen prvotni cilj od 315 milijardi eura ulaganja postavljen 2015., kada je osnovan Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), te je prevladan investicijski jaz nastao kao posljedica financijske i gospodarske krize. Očekuje se da će se time poboljšati pristup financiranju za 700.000 malih i srednjih poduzeća, objavila je Komisija.

Europsko vijeće i Europski parlament prošle su godine dogovorili produljenje njegova trajanja i povećanje kapaciteta na 500 milijardi eura do kraja 2020.

"Nadmašili smo prvotni cilj od 315 milijardi eura ulaganja te se zahvaljujući djelovanju Europskog fonda za strateška ulaganja do 2020. predviđa otvaranje 1,4 milijuna radnih mjesta i rast BDP-a EU-a za 1,3 posto. Financirali smo projekte koji bez EFSU-a ne bi bili mogući, i to bez novog zaduživanja – dvije trećine ulaganja dolazi iz privatnog sektora. Od financiranja radnog osposobljavanja izbjeglica u Finskoj do energije iz obnovljivih izvora u Grčkoj i poljoprivrednih gospodarstava u Bugarskoj, i dalje ćemo proračun EU-a koristiti za ono što se njime najbolje postiže – kao katalizator rasta”, izjavio je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

U odnosu na veličinu gospodarstva, najveći je učinak ostvaren u državama koje su bile znatno pogođene krizom – Cipru, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj. Iako je učinak izravnih ulaganja u tim zemljama posebno velik, izračuni pokazuju da će kohezijske regije (uglavnom istočnoeuropske države) vjerojatno imati veću korist od dugoročnih učinaka, dodaje Komisija.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara