VEĆ U ŠEST sati ujutro, sunce nad Bandom zaboravilo je da je jutro. Svjetlost je imala oštar odbljesak ljetnog poslijepodneva, a sjene su se smanjivale i prije doručka. Ovaj prašnjavi okrug u indijskoj državi Uttar Pradesh danima je u svibnju bio na vrhu neslavne nacionalne ljestvice kao najtoplije mjesto u zemlji.

Temperature su se više od tjedan dana kretale oko 47 do 48 Celzijevih stupnjeva, što je izvanredan niz čak i za lokalne standarde. Ipak, ono što najviše iznenađuje jest način na koji su se ljudi prilagodili, piše BBC.

Život prilagođen vrućini

Više od dva milijuna stanovnika Bande, od kojih mnogi ovise o poljoprivredi, građevini, prijevozu i drugim poslovima na otvorenom, nemaju drugog izbora nego podnositi vrućinu i preuređivati svoje živote oko nje. Trideset kilometara od sjedišta okruga, tržnica povrća u Atarri već se zatvarala prije nego što se većina gradova pošteno i probudila. Poljoprivrednici su stizali u zoru s rajčicama, tikvicama, čilijem, limunom i dinjama, žureći prodati robu i vratiti se kući prije nego što vrućina postane neizdrživa.

"Pogledajte sunce", rekao je Himanshu, trgovac koji je stajao pokraj sanduka s rajčicama. "Tek je 6:15 ujutro, a čini se kao da je osam ili devet sati." Vrućina je skraćivala vijek trajanja njegovih proizvoda jednako kao i radni dan na tržnici. "Ova kutija rajčica mora se prodati danas ili sutra. Po ovakvom vremenu neće izdržati." Tamo gdje je trgovina nekada cvala do kasnog jutra, aktivnost sada jenjava već do osam sati. Do deset sati tržnica je gotovo pusta.

Gotovo sve u Bandi podređeno je tom sažetom rasporedu. Između užarenog neba i spržene zemlje, ljudi svu svoju energiju posvećuju "potrazi za hladom i povjetarcem", kako je to jednom primijetio poljski novinar Ryszard Kapuściński. Pappu Verma, zidar, sada radi od 7 do 12 sati, a zatim ponovno od 16 do 19 sati.

Četiri sata pauze provodi čekajući da prođe najgori dio dana. "I dalje morate odraditi osam sati", rekao je. "Radili vi neprekidno na suncu ili s pauzama, plaća je ista." Pauza ga spašava od glavobolje i toplinske iscrpljenosti, ali mu radni dan produžuje na 12 ili 13 sati. "Inače", slegnuo je ramenima, "sva bi mi zarada otišla na lijekove."

Prošlog tjedna, oko 14 sati, kada je temperatura u Bandi dosegnula 46°C, tri su radnice čučale ispod cisterne s vodom na mostu preko rijeke Ken, ručajući u uskom pojasu hlada. Jedna od njih, Shanti Devi, svakog jutra pješači šest kilometara do posla i šest natrag.

Za ručak je imala kruh s lukom, solju i kiselim krastavcima. "Ako ponesemo povrće, pokvari se do podneva", rekla je. A onda je izrekla rečenicu koja bi mogla poslužiti kao moto toplinskog vala u Bandi: "Siromasi si ne mogu priuštiti brigu o vrućini."

Gospodarstvo na koljenima

Učinci vrućine vidljivi su posvuda. Vozači e-rikši poslijepodneva provode bez putnika. Trgovci otvaraju prije izlaska sunca i zatvaraju između podneva i 16 sati, a broj kupaca se prepolovio. Čitavi se gradovi tijekom najgorih sati povlače u zatvorene prostore, a na ulice ponovno izlaze tek navečer. Mobiteli neprestano zuje od vladinih poruka koje upozoravaju na teške uvjete toplinskog vala.

Lokalne bolnice bilježe stalan priljev pacijenata s toplinskim udarom. "Otkako su vrućine pojačale, dnevno primamo 15 do 20 slučajeva, uglavnom djece i starijih osoba", rekao je K Kumar, glavni medicinski nadstojnik Ženske okružne bolnice. "Najčešći simptomi su proljev, povraćanje i groznica."

Globalni problem s lokalnim posljedicama

Muke Bande lokalni su izraz šireg trenda. Diljem Indije, vrućina se sve više očituje ne samo kao visoka temperatura, već kao kombinacija vrućine i vlage koja dodatno opterećuje ljudsko tijelo. Indo-gangesku nizinu, koja obuhvaća velik dio sjeverne Indije uključujući Uttar Pradesh, klimatolozi smatraju jednim od svjetskih žarišta opasne vlažne vrućine. Gusta naseljenost, opsežno navodnjavanje i velik broj radnika na otvorenom stvaraju uvjete u kojima i rutinski poslovi postaju rizični.

Znanstvenici kažu da su se zemljopisni položaj regije i razvojni odabiri udružili kako bi pogoršali situaciju. Banda se nalazi blizu Rakove obratnice, geografske širine povezane s nekim od najintenzivnijih ljetnih vrućina na svijetu. Rijeke su presušile, ostavljajući za sobom korita pijeska i kamena koja upijaju i zrače toplinu.

Beton je zamijenio zelenilo, a pošumljenost je pala daleko ispod preporučenih razina. Istraživanje lokalnog sveučilišta otkrilo je da je gotovo šestina guste šume u okrugu nestala između 1991. i 2022. godine, uglavnom zbog rudarstva i širenja poljoprivrede.

Prema Dineshu Sahu, meteorologu sa sveučilišta, okrug je i prije bilježio temperature od 48-49°C. Godine 2024. živa je dva dana zaredom dosegnula 49°C. No, ono što je ovogodišnju epizodu učinilo neuobičajenom bila je njezina postojanost. "Osam ili devet dana temperature od 47-48°C nastavile su se bez prekida", rekao je. "To je bilo novo."

Prem Singh, lokalni poljoprivrednik, kaže da godišnje razdoblje ekstremnih vrućina nije novost, ali ga brine njezin rastući intenzitet. Krivi smanjenje pošumljenosti, rudarstvo, rastuću upotrebu fosilnih goriva i širenje klimatizacije. "To je otežalo život siromašnima, dok bogatiji nisu toliko pogođeni."

Borba za vodu i dašak svježine

Vrućina se zadržava dugo nakon zalaska sunca. "Čini se kao da jutra i noći više ne postoje", rekao je Sah. Do 7 ili 8 sati ujutro već je osjećaj kao da je poslijepodne, a noćne temperature ostaju oko 30°C. Rezultat je stanovništvo koje se nikada u potpunosti ne ohladi.

U selu Achharaund, 20 km od grada Bande, borba se manje vodi oko temperature, a više oko vode. Jedan bunar opskrbljuje veći dio sela pitkom vodom, a žene svakodnevno satima čekaju u redu s kantama pod užarenim nebom.

Osamnaestogodišnja Kranti Vishwakarma provodi četiri do pet sati donoseći vodu za svoje kućanstvo. Kad poslijepodne nestane struje, olakšanje pronalazi u hladu stabla nima. "Nemamo hladnjake ni klima-uređaje", rekla je. "Za nas tu ulogu igraju stabla nima."

U blizini, 80-godišnja Chunubadi sjedila je pokraj popravljenog ventilatora koji je jedva radio, pušući zrak koji je bio suh i nemilosrdno vruć. "Znoj se suši", rekla je, "ali ovi udari vjetra teško padaju starom tijelu." Zatim je dodala: "U svojih 80 godina nikad nisam doživjela ovakvu vrućinu. Stari umiru ili od velike hladnoće ili od velike vrućine. Ne znam hoću li ja ovo izdržati."

Istraživanje sa Sveučilišta Kalifornija, Berkeley, procjenjuje da bi Uttar Pradesh mogao zabilježiti više od 8000 prekomjernih smrti tijekom ozbiljnog petodnevnog toplinskog vala, a teret nesrazmjerno pada na starije osobe, radnike na otvorenom i kućanstva bez pouzdanog hlađenja.

Ipak, stanovnici Bande zvuče manje uznemireno od mnogih klimatologa. S vrućinom žive generacijama. Ono što brine istraživače nije to što je okrug vruć, već to što postaje sve topliji, dulje vrijeme, u krajoliku koji gubi drveće i vodu. Radnice koje su se sklonile ispod cisterne s vodom odmahnule su rukom na opasnost. "Dobit ćete sunčanicu", upozorile su posjetitelja. "Mi smo na to navikli."