Kad živite od turizma, opasna je svaka prehlada, a korona vas može uništiti

Kad živite od turizma, opasna je svaka prehlada, a korona vas može uništiti
Foto: Index/Pixsell/Milan Sabic

KAO gospodarska djelatnost, turizam je osjetljiviji čak i od poljoprivrede. Dok u poljoprivredi uglavnom ovisite o suncu i kiši, u turizmu ovisite i o sto drugih elemenata. Ono što se događa ove godine sa širenjem koronavirusa ozbiljno će ugroziti turizam, danas je već jasno - pitanje je samo koliko i kako. A s time i funkcioniranje država koje ovise o turizmu, kao što je Hrvatska.

Da ne biste krivo shvatili - turizam uopće nije loše imati. Kao radno intenzivna djelatnost vezuje velik broj neškolovane radne snage s kojom u ovo doba robotizacije ne znate što ćete. Traži i sezonske radnike, pa velik broj studenata može turizmu zahvaliti što mogu platiti studij i studentski život. Preko zime treba obnoviti objekte pa razni majstori imaju posla, od građevinara do keramičara i instalatera centralnog grijanja. Treba objekt i čuvati i pripremiti okoliš te posaditi cvijeće - od jednog hotelskog centra žive izravno ili posredno stotine ljudi. Neki će radi turizma naučiti jezike, drugi poći u kuhare i slastičare, tražene i dobro plaćene zanate, treći će projektirati bazene, a uostalom i sami turisti nas na neki način oplemenjuju. Učimo nove jezike, običaje, upoznajemo nove ljude. No turizam ima i neke mane. 

U turizmu generalno nema visokih prihoda

Prva mana turizma je - u tome nema puno novca. Od nekih 200 država u svijetu turizam nudi barem njih 195. Možete uredno turistički i u Sjevernu Koreju, Dragi Vođa neće odbiti američke dolare. Kada nešto nude svi, onda tu nema velike zarade. Plaće u turizmu, osim ako ste u upravi hotela ili vrhunski kuhar, nisu velike. Iako neki ovdje misle kako je turizam odlična zarada jer eto samo staviš oglas i iznajmljuješ apartmane, sasvim drugačiji izračun se dobije kada se uzme koliko je trebalo da generacije taj apartman i sagrade.

Drugi problem s turizmom je što se na njega troši kada imate viška novca. U slučaju bilo kakve krize prvi trošak koji će bilo tko od nas rezati obično će biti trošak za odmor i putovanja. Dakle, ne samo da je turizam ovisan o hrpi faktora, već korisnici usluga od njega vrlo lako odustanu ako sami imaju bilo koji problem. Italija će nakon ovih upravo proglašenih mjera očigledno imati gospodarskih problema. 

Koliko će vremena trebati da se prosječan Talijan osjeti sigurnim, da dobije bonus na plaću i da odluči par tisuća eura potrošiti na putovanje u Hrvatsku? Tako je i kod drugih. Aranžmani kojima su gosti iz Azije punili naše hotele izvan sezone već su uvelike otkazani ili odgođeni. Novac za smještaj ne stiže. Uskrs, koji u Hrvatskoj znači početak predsezone - bit će poluprazan ili prazan.

Udjel turizma u hrvatskoj privredi je kao turističkih otoka po oceanima

U Hrvatskoj je udjel turizma u BDP-u 17-20% (ovisno o metodologiji), što je na razini raznih otočkih država poznatih po idiličnim plažama i palmama, a ne na razini razvijene europske države. Iako jedne Italija ili Francuska od turizma zarađuju bitno više, u postocima BDP-a je to znatno manje jer imaju sve druge moguće industrije i uslužne djelatnosti koje mi nemamo. 

Dakle, nije problem to što Hrvatska puno zarađuje od turizma, problem je što ne zarađujemo od drugih proizvoda i usluga! I onda kada turizam kihne, a njemu je opasna svaka "prehlada", od lošeg vremena do nestabilnosti u susjednoj državi, a kamoli svjetske pandemije, onda je Hrvatska u problemima. 

Hrvatska je već u problemima, samo vam politika radi skorih izbora to ne želi izravno reći. Koronavirus će utjecati na turizam i time na potrošnju, od koje se izravno puni proračun preko drugog najvećeg PDV-a u Europi.

Godine stabilnog poslovanja u Hrvatskoj nisu potrošene za razvoj, već za kupovanje glasova. Umjesto reformi, linearno su povećane plaće javnim službama. Država politički spašava građevinare tako da subvencionira izgradnju stanova u državi gdje je 300.000 ljudi otišlo drugdje raditi, a još će ih otići tisuće čim 1. srpnja Austrija ukine ograničenja. 

Dok su se drugi razvijali i reformirali, jer dobre godine služe za to, Hrvatska je nastavila svojim putem, dodatno otežavajući razvoj poduzetništva, primjerice odredbama da direktori novih firmi odmah moraju plaćati poreze i doprinose, jer je neki činovnik zamislio da ako otvorite firmu, da ćete zarađivati već prvi mjesec. O drakonskim kaznama za minorne prekršaje već smo pisali.

Ovu krizu ćemo platiti godinama stagnacije

Rezultati? Nova gospodarska kriza je tu - manja ili veća, to ćemo još vidjeti. Ovakva Hrvatska iz nje će se izvlačiti najvjerojatnije dodatnim zaduživanjem, dakle kreditima koje nove generacije moraju vraćati. Kako će i javni sektor i umirovljenici i svi drugi tražiti svoje, čak i više nego sada (evo prijevozničke firme već traže državni novac), opet ćemo imati težak i spor oporavak. Posljedica? Sve veća razlika između razvijenih država EU i Hrvatske, pri čemu će među razvijene pomalo ući i Rumunjska i Bugarska. Naravno, kako mlade generacije ne žele plaćati tuđe dugove, niti su to obvezni, možemo očekivati još nešto više iseljenih, posebno onih školovanih, što će stvoriti nove probleme.

Ukratko, ništa što se nije moglo očekivati u zemlji gdje se najam didovine smatra glavnom gospodarskom djelatnošću, u parlament idu oni koji nigdje drugdje ne mogu dobiti drugi posao, a u politici se nalaze oni kojima su prsti ljepljivi za javni novac. Takva zemlja nije sposobna za gospodarske potrese bilo kakve vrste. Kriza će proći, ali će zato doći novo razdoblje slabog rasta, možda i nove tužne i dosadne godine gospodarskog zaostajanja. No za to smo i glasali pa se nemamo zašto buniti.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara