BILO je to prvi put da je pleme Sapanawa pokušalo ostvariti kontakt. Sastanak se dogodio u zabačenom nacionalnom parku Serra do Divisor, golemom području sliva Amazone na krajnjem zapadu Brazila. Odozgo to izgleda kao jednolično područje pokriveno šumom, ali ispod se skrivaju vodopadi, rijeke, uspavani vulkani i ljudska naselja.

Ovo je mjesto po kojem lutaju golemi pasanci, tapiri i jaguari, a ljudi s kojima moderna civilizacija nije ostvarila kontakt žive ovdje oko 32.000 godina. No, za jedno izolirano pleme sve se promijenilo 2014. godine.

Nekoliko pripadnika plemena Sapanawa odlutalo je iz svog okruženja nakon napada bandi koje ilegalno ruše šume preko granice u Peruu. Upali su u selo drugog zabačenog plemena koje je prije nekoliko desetljeća ostvarilo kontakt s modernom civilizacijom. Nakon toga proveli su tri tjedna pod okriljem FUNAI-ja, vladina tijela koje štiti autohtone narode od vanjskog svijeta, piše BBC.

Autohtoni Amazonci su anomalija u gotovo svakom pogledu. Govore drevnim i malo poznatim jezicima, nekima nedostaju riječi za brojeve, pa čak i boje. Njihova su društva često egalitarna, a radi se i o jedinim zajednicama na Zemlji koje ne pate od bolesti što muče ostatak čovječanstva. Neki narodi s kojima nije uspostavljen kontakt, iako ne svi, nikad nisu iskusili prehladu ili gripu ili neku drugu po život opasnu bolest kao što su ospice.

Za Sapanawe je ova situacija bez bolesti završila izuzetno brzo nakon prvog kontakta. U roku od nekoliko dana mnogi su se ozbiljno razboljeli. Dobili su respiratornu infekciju, vjerojatno gripu. Kad se plemena prvi put izlože gripi, stopa smrtnosti je obično iznimno visoka. No ovaj put nije bilo tako. Dobili su medicinsku pomoć i nitko nije umro, a nakon kratke karantene svi su se vratili svome narodu. Prema onome što je poznato, bio je to kraj epidemije gripe. Postojanje zajednice u kojoj nema gripe postavlja važno pitanje - hoće li se i ostatak svijeta ikad riješiti gripe? Pritom svijet čini prve mučne korake prema tom cilju.

Sezona gripe u Australiji bila je najblaža u povijesti

Još u siječnju 2020. godine, na kraju australskog ljeta, ta zemlja imala je 6962 slučaja gripe potvrđena laboratorijskim testovima. U to vrijeme, covid-19 bio je i dalje poznat kao novi koronavirus i uglavnom ograničen na Kinu. Obično se može očekivati sve više slučajeva gripe kako se dani skraćuju i nadolazi zima, piše BBC.

Umjesto toga, dogodilo se nešto neočekivano. Do travnja je bilo samo 229 slučajeva gripe, a u isto vrijeme prošle godine čak 18.705. Covid-19 već se raširio svijetom, zarazivši više od milijun ljudi, uključujući britanskog premijera, po svim kontinentima osim na Antarktici. Uvedeni su lockdownovi, popularizirano je pranje ruku, a nošenje maski postalo je uobičajeno, iako se ovo drugo još uvijek puno više prakticira u Aziji nego drugdje.

Do kolovoza je bilo jasno da je sezona gripe u Australiji bila najblaža u povijesti. Sve u svemu, bilo je manje od jedne desetine zaraženih u odnosu na 2019. godinu, a velika većina zabilježena je prije nego što se pojavila pandemija. I sve to unatoč tome što je provedeno više testiranja nego ikad prije. Isto se dogodilo i drugdje. Ravnatelj južnoafričkog nacionalnog instituta za zarazne bolesti (NICD) nedavno je za CBS News rekao da njegova zemlja "ove godine jednostavno nije imala sezonu gripe", dok na Novom Zelandu liječnici nisu otkrili ni jedan slučaj gripe, a prošle je godine 57 posto uzetih uzoraka bilo pozitivno.

Izostanak slučajeva gripe globalni fenomen

Na južnoj hemisferi sada je zima završena, a na sjevernoj tek dolazi. Iako je sezona tek počela, stvari već sad izgledaju radikalno drukčije nego inače. U rujnu je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila da je izostanak slučajeva gripe globalni fenomen, sa znatno nižim razinama od očekivanih, od tropske Afrike do Kariba. U tjednu koji je započeo 9. rujna, FluMart je zabilježio samo 12 laboratorijski potvrđenih slučajeva na cijelom planetu.

"Ono što viđamo u Australiji, Novom Zelandu, Južnoj Americi i Hong Kongu je zaista blaga sezone ne samo gripe nego i respiratornog sincicijskog virusa (RSV)", rekla je za BBC Sarah Cobey, epidemiologinja sa Sveučilišta u Chicagu.

Naravno, postoji još mnogo mogućih razloga zbog kojih se broj slučajeva ove godine smanjio. Moguće je da se ljudi plaše zatražiti liječničku pomoć, a na nekim je mjestima moguće da je provedeno manje testova zato što su resursi preusmjereni drugdje. No mnogi stručnjaci smatraju da se trend svodi na fizičku distancu i poboljšanu higijenu tijekom pandemije, ističe BBC.

"Zapravo ne znamo o čemu se radi, ali možda to ima veze s promjenama u pogledu međusobne interakcije. Postoji mogućnost da će se to nastaviti i ubuduće", kaže Peter Palese, mikrobiolog i stručnjak za RNK viruse u bolnici Mount Sinai u New Yorku.

To otvara brojna pitanja. Kako ovaj izostanak gripe utječe na virus? Je li uopće teoretski moguće da virus trajno nestane? I jesu li pogođeni i neki drugi virusi?

Čovječanstvo nije oduvijek živjelo s virusom. Smatra se da smo ga dobili s pripitomljenih ptica otprilike prije 10.000 godina, kad su ljudi s lova i skupljanja prelazili na poljoprivredu. Tisućljećima je virus bio ograničen na Stari svijet, prije nego što se počeo širiti Amerikama tijekom putovanja europskih kolonizatora, koji su također donijeli pregršt drugih bolesti kao što su male boginje, ospice, bubonska kuga, malarija, guba, vodene kozice, zaušnjaci, tifus, kolera, difterija i žuta groznica.

Jedini ljudski patogen koji je ikad iskorijenjen je SARS

Nijedan od ovih patogena nije trajno eliminiran do 8. svibnja 1980. godine, kad je Svjetska zdravstvena skupština službeno proglasila da se svijet riješio malih boginja. Osim malih boginja, jedini ljudski patogen koji je ikad iskorijenjen je SARS. Isprva se napor oslanjao na cijepljenje, a potom na praćenje kontakata. Nažalost, ni jedan od ova dva pristupa ne može se trenutačno primijeniti na gripu.

"Veliki je problem s gripom to što se ona mijenja", rekao je Palese. Virus neprestano evoluira pa naš imunološki sustav ne može prepoznati virus dugo nakon što smo se riješili infekcije, a to znači da se stalno možemo iznova zaratiti. Prema jednoj procjeni, nastavlja BBC, gripom se svake godine zarazi oko 10 posto svjetske populacije. To nas dovodi do loših vijesti. Samo po sebi, socijalno distanciranje vrlo vjerojatno neće dovesti gripu do izumiranja.

"Moramo razmišljati na globalnoj razini, pa čak i ako Velika Britanija, SAD i Kina nose maske, to ne znači da se maske nose i u ostatku svijeta. Prema onome što vidimo na televiziji, ni u SAD-u ne nose svi maske", objasnio je Palese.

Unatoč manjem broju slučajeva ove godine, i dalje će postojati džepovi društva u kojima se virus normalno širi. Čak i kad bismo virus eliminirali potpuno u razvijenom svijetu, budući da nemamo dugoročni imunitet, bio bi dovoljan jedan jedini slučaj da se odmah vrati.

"Ljudi su tako raspoređeni da virusi gripe to mogu učiniti, oni samo skaču po različitim populacijama i pritom ne izumiru", kaže Cobey.

Treba nam univerzalno cjepivo protiv gripe

Međutim, to ne mora uvijek biti tako. Zbog brzine razvoja gripe, trenutačna cjepiva obično štite samo šest mjeseci. Da bi uspio izbjegavati ga, virus se uglavnom oslanja na "antigeni otklon", pri čemu se postupno nakupljaju mutacije koje utječu na glavnu viralnu česticu, onu koju obično prepoznaje imunološki sustav, te je naposljetku mijenjaju dovoljno da se više ne može prepoznati kao prijetnja.

Ova se promjena obično događa tijekom prezimljavanja, tako da virus može skočiti na drugi kraj svijeta čim sezona završi. Ljudi koji žive u blizini ekvatora također se mogu zaraziti u pravilnim intervalima, ali se to događa tijekom cijele godine, a ne sezonski. Trenutačno se svake godine moraju razvijati nova cjepiva kako bi se odgovorilo na viruse za koje se očekuje da će se sljedeći pojaviti. Kompozicija cjepiva za sjevernu hemisferu dogovara se u veljači, a ona za južnu hemisferu u rujnu.

Potrebno nam je univerzalno cjepivo protiv gripe, ono koje nas može štititi od svih vrsta gripe iz godine u godinu. S takvim alatom bilo bi moguće pokrenuti program masovnog cijepljenja i poslati gripu u povijest. Trenutačno se znanstvenici širom svijeta utrkuju kako bi postigli taj cilj, a nakon desetljeća istraživanja počeli smo mu se približavati.

Još 80-ih godina, Palese i njegovi kolege otkrili su da je za razliku od nepostojane glave virusa, stabljika virusa prilično stabilna, pa bi se protutijela koja odgovaraju stabljici jednog soja mogla također vezati i za druge. Tijelo može prirodno proizvoditi ta protutijela, ali glava virusa je veća i lakše primjetna pa se imunološki sustav fokusira na njeno prepoznavanje, a stabljiku zanemaruje. Izazov univerzalnog cjepiva je pogurnuti imunološki sustav u pravom smjeru.

Upravo zbog toga je dizajnirano ono što se naziva H1ssF_3928. U ispitivanjima na životinjama ovo cjepivo već je pokazalo da može pružiti imunitet na H5N1, odnosno na ptičju gripu, iako je napravljeno od stabljike virusa H1N1 ili svinjske gripe. Sad je u prvoj fazi ispitivanja na ljudima, u kojima će ljudi biti cijepljeni, a zatim će se pratiti koju vrstu protutijela će stvoriti. H1ssF_3928 je samo jedno od mnogih potencijalnih univerzalnih cjepiva koja se trenutačno razvijaju i koja bi u slučaju uspjeha mogla biti uvedena širom svijeta.

Univerzalno cjepivo protiv gripe iskorijenit će gripu B, ali ne i A

No, kao i obično, i ovdje postoji kvaka. Stvar je u tome da ne postoji samo jedan virus gripe, danas je gripa zvijer s mnogo glava, s četiri glavna soja koji cirkuliraju svake godine. Dva soja A također se mogu pronaći i kod životinja, a druga dva soja B karakteristična su samo za ljude i tuljane. Povremeno ljude mogu zaraziti i virusi soja A te izazvati pandemiju, poput sojeva iz 1918. i 2009. godine, koji su možda potjecali od svibnja.

"Univerzalno cjepivo protiv gripe iskorijenit će gripu B, ali ne i gripu A", govori Palese za BBC, objašnjavajući da bi, čak i kad bismo pohvatali sve viruse gripe A koji cirkuliraju među ljudima, novi sojevi i dalje pristizali s divljih i domaćih životinja.

"Dakle, kad je u pitanju gripa A, morali bismo stalno cijepiti kompletnu populaciju, što je nemoguće. A ako to ne učinimo, onda životinjski sojevi, sa sobova, pilića, svinja, konja, mogu preskočiti na ljude", kaže Palese.

On ističe primjer malih boginja, koje su imale idealne značajke za eliminaciju, jer je virus polako evoluirao i nije imao životinjskog domaćina. Čak i uz takve prednosti trebalo nam je gotovo 200 godina cijepljenja da taj virus dovedemo do izumiranja.

Kako bi pandemija koronavirusa mogla utjecati na gripu?

No, iako je malo vjerojatno da će gripa uskoro potpuno nestati, trenutačna pandemija mogla bi utjecati na virus na druge načine. BBC donosi dva moguća scenarija, od kojih je jedan puno poželjniji od drugog.

Prvo, virus se možda razvija sporije nego inače. Ovo je važno, jer to znači da sojevi koji će doći sljedeće godine neće biti bitno drukčiji od onih iz prošle godine, a infekcije bi mogle biti relativno blage.

"O tome sam nedavno razgovarala s jednim kolegom. Ono što je problematično kod gripe je to što se ona uvijek razvija u nešto novo što nikad nismo vidjeli. Zato je zapravo teško reći u kojem bi smjeru stvari evoluirale kad bi bile samo malo drukčije. Stvari su u početku nepredvidljive, ali ovo bi moglo biti zaista dobro i uzbudljivo", kaže Cobey za BBC.

"Zaista je jednostavno. Ako je manje virusa, događat će se manje mutacija", objasnio je Palese, koji kaže da se na 10.000 zaraženih, statistički gledano, može očekivati 10 mutacija. Dakle, na tisuću zaraženih, može se očekivati samo jedna mutacija.

Teoretski, sve što utječe na količinu virusa koji cirkulira trebalo bi utjecati i na njegovu evoluciju, čak i cjepiva koja su trenutačno dostupna.

"Ako Bill Gates može to platiti te 95 posto ljudi pristane na cijepljenje, mislim da bismo imali onu vrstu imunološke zaštite koja bi dovela do drukčije darvinističke selekcije. S druge strane, samo oko pet posto svjetske populacije se cijepi", rekao je Palese.

Međutim, postoji i druga mogućnost.

U stvarnosti ne znamo sa sigurnošću je li socijalna distanca dovela do manje zaraze gripom širom svijeta ili smo samo otkrili manji broj. Ako nije, stopa evolucije virusa uglavnom bi mogla ostati ista. To znači da bi sljedeće godine, kad socijalna distanca uvelike bude napuštena, dijelovi svijeta u kojima trenutačno ima manje slučajeva gripe mogli biti teško pogođeni.

"Ako nema prijenosa drugih respiratornih patogena, to znači da ljudi ne stječu imunitet na njih. Brine me što će se dogoditi s tim patogenima kad jednom budemo imali cjepivo protiv covida-19", kaže Cobey.

Važnost cijepljenja protiv gripe

Ona sugerira da bismo umjesto na usmjeravanja svih napora na razvoj cjepiva trebali iskoristiti priliku i uložiti u vrste prevencije i liječenja koja mogu biti djelotvorna i protiv drugih respiratornih patogena, poput poboljšanja higijene i dostupnosti respiratora.

"Tako se ne bismo morali vraćati na početak nakon što dobijemo cjepivo protiv covida-19", kaže Cobey.

S druge strane, Palese naglašava važnost cijepljenja protiv gripe: "Čak i ako ne štiti potpuno, svakako rezultira umjerenijom bolešću i vrlo je sigurno kao cjepivo."

Ključno je da znanstvenici dalje ne znaju što se događa s ljudima koji su istodobno zaraženi gripom i covidom-19.

"Zaista ne znamo. Zabrinut sam da bi to moglo pogoršati ozbiljnost bolesti", zaključuje Palese za BBC.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.