Ilustracija: AFP

RJEŠAVANJE dužničke krize eurozone i uvođenje viših poreza te smanjenje trošenja država moglo bi dovesti do žestokih reakcija građana.

Eurozona se u ovome trenutku suočava sa dva različita, ali povezana problema, piše Alternet. Prvi problem je nelikvidnost koju jedino Europska središnja banka može riješiti, dok je drugi problem pad agregatne potražnje, što znači da potrošači nemaju novca za trošiti. Taj problem bi se trebao riješiti sa snažnijom fiskalnom politkom što bi trebalo dovesti do povećanja investicija i rasta privatnog sektora.

Mogli bi spastiti euro, ali države gurnuti u još veće probleme

U ovom trenutku se čini kako samo Europska središnja banka može spasiti eurozonu od vrlo štetne recesije i snažnijeg gospodarskog pada. Ona je jedina u poziciji da podupre tržišta obveznica država eurozone, koje tim državama omogućavaju da se financiraju bez da plaćaju ogromne kamate koje se sada traže od država kao što je Grčka. Problem je u tome što ECB želi napraviti tu uslugu samo onim državama koje žele uvesti teške mjere štednje.

Alternet piše kako bi takva strategija mogla spasiti euro, no da bi to moglo dovesti i do još slabije ekonomske aktivnosti u tim državama, veće nezaposlenosti, smanjenja poreznih prihoda pa čak i većeg deficita državnog proračuna. Tada se dolazi do drugog problema. Potrošači diljem kontinenta neće imati novca za trošenje, a posrnule zemlje Europe među kojima su Portugal, Italija, Irska, Grčka i Španjolska neće biti konkurentne i tada će doći do dugogodišnjeg niskog ekonomskog rasta. I, ako ECB ne pokrene politiku koja će dovesti do rasta, tada će Europa godinama živjeti sa visokom nezaposlenošću zbog čega će rasti nezadovoljstvo stanovništva, a moglo bi doći i do socijalnih nereda.

Za posrnule države najbolje rješenje izlazak iz eura

Iz Alterneta pišu kako bi za države koje se ne žele podvrgnuti "mjerama štednje" bilo najbolje da izađu iz eurozone te ponovno pokrenu svoje valute. Kažu kako je problem ovdje što nema pravog mehanizma za uvođenje ovakvog sustava pa postoji mogućnost propasti cijelog sustava. U Europi sa dva bloka, Francuska bi mogla imati problema zbog ostanka sa Njemačkom, jer bi im prijetila Italija sa konkurentnijom industrijom, a bila bi konkurentnija zato što je izašla iz eurozone pa bi joj pomogla samostalna valuta ili "valuta siromašnijih država".

Patila bi i Njemačka u Europi sa "dva monetarna bloka", jer bi se dogodio tržišni šok, kao rezultat aprecijacije nove valute. Moglo bi to utjecati i na životni standard njemačkih radnika, jer bi multinacionalne kompanije mogle odlučiti tvornice prebaciti u "novi dio Europe" gdje bi imali manje troškove proizvodnje, nego u Njemačkoj sa jakim eurom.

Eurozona je već u recesiji

No, Europa se trenutno kreće smjerom snažnije "fiskalne unije" koju želi uvesti njemačka kancelarka Angela Merkel, što znači povećanje poreza i smanjenje trošenja u prezaduženim državama. To bi moglo dovesti do snažnih socijalnih nemira, ali i u krajnjem redu do daljnjeg zaduženja i negativnog rasta. A čini se kako će se štednja ne samo nastaviti nego i još intenzivirati čak i u trenucima kada je eurozona, po nekima, već skliznula u recesiju.