EUROPSKA unija je tri curenja plina u dva rusko-njemačka plinovoda proglasila sabotažom i sumnja je pala na Rusiju. Neki su komentatori sugerirali da su oštećenja plinovoda povezana s ratom u Ukrajini, iako je Kremlj opisao ove optužbe kao predvidljive" i glupe.

Evo što znamo o tome što se dogodilo sa Sjevernim tokovima 1 i 2, tko bi mogao biti odgovoran i što se poduzima po tom pitanju, piše Sky news.

Što se dogodilo i gdje?

U ponedjeljak rano ujutro oko 2 sata po lokalnom vremenu mjehurići su počeli izbijati na površini Baltičkog mora između Švedske i Poljske, oko 23 kilometra jugoistočno od danskog otoka Bornholma. Tog jutra objavljeno je da je tlak u plinovodu Sjeverni tok 2 pao preko noći sa 105 bara na sedam bara, što ukazuje na curenje.

Plinovod Sjeverni tok 2 dugačak je 1230 km i proteže se od Rusije kroz Baltičko more do Njemačke. Trebao je prenositi milijarde kubičnih metara plina u Europu sve dok Rusija nije napala Ukrajinu, a potom je Njemačka odbila operaterima plinovoda izdati licencu pa nikad nije pušten u rad.

Danska je angažirala vojne zrakoplove kako bi potražila znakove curenja i identificirala jedno područje mora kao opasno za brodove. Vrijeme curenja potvrđeno je očitanjima seizmologa u susjednim zemljama, koji su registrirali događaj sličan potresu magnitude 1.8, a potom su locirali da se dogodio na gotovo istom mjestu na kojem je curenje izlazilo na površinu.

Oko 17 sati nakon prvog očitanja oko Sjevernog toka 2, seizmolozi su zabilježili drugo očitanje sjeveroistočno od Bornholma, što ukazuje na još jedan incident.

Ubrzo nakon toga, Nord Stream AG, operater Sjevernog toka 1, rekao je da istražuje uzroke pada tlaka u plinovodu. Ponovno su očitanja seizmologa locirala incident na određeno mjesto - oko 55 km sjeveroistočno od Bornholma.

Sljedećeg jutra švedska pomorska uprava izdala je upozorenje o dva curenja plinovoda Sjeverni tok 1 u svojim i danskim vodama, čime je ukupan broj curenja porastao na tri. Sjeverni tok 1 slijedi sličnu, ali ne identičnu rutu od Rusije do Njemačke i korišten je za transport ruskog plina u Europu od 2011. do izbijanja rata u Ukrajini.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europa je počela smanjivati svoje oslanjanje na plin iz Rusije. Kako su se protoci kroz Sjeverni tok 1 u Europu iz Rusije smanjivali, tako je u konačnici ovaj plinovod zatvoren.

Snimka s mjesta događaja snimljena iz danskog zrakoplova pokazala je zapjenjeno more u širini do kilometra.

Što kažu stručnjaci?

U početku su okolne europske zemlje bile oprezne govoreći da je potrebna istraga kako bi se otkrilo što se dogodilo. Operater plinovoda rekao je da su curenja "bez presedana", ali nije imao objašnjenje za to. Kremlj je brzo rekao da se ne može isključiti sabotaža.

Tijekom utorka seizmolozi koji su zabilježili incidente rekli su da njihova analiza pokazuje da su potresi uzrokovani eksplozijama. Björn Lund, direktor Švedske nacionalne seizmičke mreže, rekao je sljedeće: "Nema sumnje, ovo nije potres."

Do srijede su mnogi političari bili uvjereni da je oštećenje cijevi uzrokovano ljudskom aktivnošću i namjerno, a ne zbog potresa ili slučajno.

Danski ministar obrane Morten Bodskov rekao je u srijedu: "Naša je procjena da puknuće na cijevima nije nesreća, već namjeran čin."

Tko je odgovoran?

Vrlo brzo je sumnja pala na Rusiju. Brojni komentatori pitali su se tko bi profitirao od takvih puknuća u plinovodima ističući kako bi to moglo utjecati na cijene plina.

Ukrajina je odmah okrivila Rusiju, a savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da je curenje "teroristički napad koji je isplanirala Rusija i čin agresije prema EU", ne nudeći nikakve dokaze.

Cijene plina ponovno su porasle u ponedjeljak, uglavnom kao reakcija na prijetnju Moskve da će sankcionirati ukrajinsku energetsku tvrtku Naftogaz, povećavajući mogućnost da će se zatvoriti jednu od posljednjih funkcionalnih ruta za opskrbu Europe ruskim plinom.

Ali mnogi su izrazili nevjericu da bi Rusija ciljala na infrastrukturu koja prenosi prodani plin jer bi to ugrozilo njezine buduće prihode. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je takve optužbe predvidljivim i glupim.

Ipak, dosta se nagađalo da bi napad Rusije na naftovode mogao biti upozorenje Zapadu da ne eskalira dodatno ukrajinski rat. To je zato što plinovodi u to vrijeme nisu bili operativni i opskrbljivali su ruskim plinom pa bi bilo manje vjerojatno da će se na njih gledati kao na dalju značajnu provokaciju.

Rusija je sve više frustrirana time što oružje koje je isporučio Zapad pomaže Ukrajini da se odupre invaziji.

U utorak je poljski predsjednik Andrzej Duda simbolično otvorio ventil žute cijevi koja pripada Baltičkom plinovodu, novom sustavu koji prenosi norveški plin preko Danske i Baltičkog mora u Poljsku, što je pozdravio kao kraj "ruske dominacije u plinskoj sferi".

Neki su komentatori istaknuli da je curenje plina izbilo u isključivim ekonomskim zonama Danske i Švedske, ali je ono ipak bilo izvan njihovih teritorijalnih voda te se stoga može zaključiti kao da se dogodilo u međunarodnim vodama, što odmazdu čini kompliciranijom.

Drugi su naveli činjenicu da postoje značajne mreže plinovoda ispod Sjevernog mora koje bi mogle biti ranjive na napad. Ako se dokaže da je uzrok curenja bio napad, to bi otkrilo lakoću s kojom se podmorska infrastruktura može ciljati.

Metoda kojom se koriste potencijalni saboteri nije sasvim jasna. Rusija ima podmornice za koje zapadni stručnjaci kažu da su opremljene za napad na međunarodne internetske kablove, ali postoje sugestije da je brod u to vrijeme bio izvan dometa. Drugi kažu da su ronioci, koji su putovali iz obližnje ruske eksklave Kalinjingrad, mogli postaviti eksplozivnu napravu.

Kako ćemo saznati što se dogodilo?

Stručnjaci očekuju da će mornarice okolnih zemalja poslati ekipe sa specijalističkim iskustvom u to područje kako bi provele istrage. Bodskov je rekao da je danska vojska povećala svoju prisutnost unutar i oko Bornholma i da će "učiniti sve što je u njihovoj moći da se razjasni što se događa". Ali rekao je da bi to moglo potrajati nekoliko tjedana.

"Ako slušate stručnjake o tome koliko plina ima u cijevima i koliko će vremena trebati prije nego što tlak padne, onda je realnost da može proći tjedan ili dva prije nego što se u tom području dovoljno smiri da se zapravo vidi što dogodilo", dodao je Bodskov.

Svaka istraga vjerojatno će pomno promatrati oštećenja na cijevima, promjera oko 1153 mm s čeličnim stijenkama debelim 34 mm, obloženih u nekim slučajevima betonom debljine više od 110 mm, koje teško mogu same popucati.

Peter Faulding, jedan od vodećih britanskih podvodnih forenzičkih istražitelja, čija je Specialist Group International sudjelovala u brojnim podvodnim istragama koje je provela britanska policija, rekao je kako očekuje da će istraga uključivati plovila na daljinsko upravljanje, koja su također poznata kao dronovi.

"Ljudi će biti vrlo oprezni oko slanja ronilaca jer postoji velika količina plina koja izlazi. Koristit će se plovila na daljinsko upravljanje, koji će dati kristalno jasne slike bez dovođenja ronioca u opasnost. Ova plovila djeluju bez kabela i mogu pokupiti stvari s morskog dna. Ako je oštećenje posljedica eksplozije, bit će ostataka. Kroz forenzičke pretrage ustanovit će se o kakvom se eksplozivu radilo", rekao je Faulding za Sky News.

Faulding, koji ima prethodnog vojnog iskustva i obavlja savjetodavne poslove za energetsku industriju, rekao je da će mornarica vjerojatno poslati ronioce koji rade iz ronilačkog zvona, kad jednom bude sigurno, jer su plinovodi na dubini od oko 70 metara. Ronioci bi morali udisati posebnu smjesu i radili bi na sličan način kao oni koji izvode radove na podmorskim naftnim postrojenjima.

Rekao je da ne bi trebalo biti teško utvrditi o kojem se eksplozivu radi, ako je uopće korišten, ali bi bilo izuzetno teško, ako ne i nemoguće, utvrditi tko je izvršio napad.

Koje su posljedice?

Europski čelnici izrazili su zabrinutost i rekli da će raditi na otkrivanju toga što se dogodilo. Tržišta plina ostala su nestabilna, ali stručnjaci kažu da je veliki dio nestabilnosti u utorak bio posljedica straha da će Rusija prestati isporučivati plin preko Ukrajine, a ne zbog mogućnosti napada na Sjeverni tok 1 ili 2.

Unatoč tome, stručnjaci kažu da su curenja dodatno povećala neizvjesnost zbog koje je ove godine cijena plina više nego prethodnih godina.

Plinski analitičar Tom Marzec-Manser rekao je za Sky News: "Tržište je jučer poraslo kao odgovor na događaje oko Sjevernog toka. Ali cijene su značajno rasle i kada je počeo u Ukrajini te kad je Gazprom zaprijetio sankcijama. To je zapravo najveći razlog jučerašnjeg porasta veleprodajne cijene plina od 27%."

Unatoč sumnjama u plinskoj industriji da bi potencijalnih napada moglo biti još, norveška državna naftna kompanija Equinor rekla je da će podići razinu pripravnosti. Uzbuna je podignuta tijekom noći i odnosi se na sve objekte Equinora.

Norveška je veliki proizvođač nafte i plina u moru i njezin je izvoz energije porastao jer europske zemlje pokušavaju pronaći alternative za opskrbu energijom iz Rusije.

"Zabrinuti smo zbog sigurnosti naših naftnih i plinskih instalacija, a danas smo pojačali stanje pripravnosti", rekao je norveški premijer Jonas Gahr Store.

Časnik Kraljevske norveške mornarice, komodor Tor Ivar Strommen, upozorio je da bi moglo doći do napada na norveški izvoz energije u sljedećih pola godine.

NATO i Europska unija naglasili su potrebu zaštite ključne infrastrukture i upozorili na "snažan i jedinstven odgovor" ako bude novih napada.

"Norveška vlada mora shvatiti da je sada daleko najvažniji strateški objekt u cijeloj Europi uvoz energije ili plina iz Norveške. Ako bi se te isporuke smanjile ili zaustavile, to bi izazvalo potpunu energetsku krizu u Europi", rekao je Strommen za Reuters.