DANAS je u Atlantiku tijekom potrage za nestalim hrvatskim kapetanom Dinom Miškićem uočen objekt koji dimenzijama odgovara splavi. Svi brodovi odmah su promijenili kurs i krenuli prema njemu.

Akcija traganja traje satima, a kako ona točno izgleda za Morski.hr je opisao dipl. ing pomorskog prometa i zapovjednik broda te stručnjak u području traganja i spašavanja Davor Alujević.

"Teško je na osnovi dostupnih podataka uopće odrediti tip obrasca odabrane potrage. Ali 99% sam siguran da se koristio onaj s paralelnim stazama i zrakoplovom koji leti okomito na kursove brodova u postroju. Same dužine nogu (kako mi kažemo u struci) tj. dužine plovidbe u Nm u istom kursu, teško je odrediti, i one su slobodna procjena OSC-a s obzirom na dostupne podatke", priča Alujević.

Zgusnuta formacija u području ispaljenih raketa

"Dakle, po uočavanju signalnih raketa, brodovi su se uputili put područja u kojem je približno određena pozicija ispaljivanja istih, i u tom relativnom malom prostoru su krenuli u zgusnutiju formaciju pretrage skupa sa, čini mi se, zrakoplovom C130. Ukoliko je satelit uočio splav, na osnovu GPS pozicije i odmaka od otprilike 2 sata za zaprimanje snimke, radi se proračun u hodu tj. korekcija pozicije za prevladavajući smjer valova i struje - pretpostavka gdje će splav biti odnesena za ta 2 sata plus, naravno, vrijeme doplovljenja brodova do pozicije", dodaje Alujević

Na upit je li se sve moglo brže odvijati da se krenulo istog trena tragati po posljednjem obrascu, kaže:

"Teško je reći jer ne znamo je li recimo prva splav otkrivena slučajno ili uz pomoć SART transpondera. Svakako, po njenom otkriću, većina snaga se uputila u područje gdje je ista pronađena. To je i logično. Gdje je odnijelo jednu, velika je šansa da će odnijeti i drugu ili druge. Mislim da je operacija do sedmog dana i prekida vođena ok, po dostupnim informacijama. Problem je definitivno preuranjen prekid zbog činjenice da se splav nije pronašla", objašnjava.

Splav se strujama mogla vratiti na početnu poziciju

"Puno je tu faktora. Ciklon koji je prošao preko njih, vrti kao centrifuga. Tako da se njegovim prolaskom splav vrati pod utjecaj prevladavajućih struja i vjetrova uobičajenih za područje. Uopće ne bi bilo nemoguće da se splav pod utjecajem ciklona udaljila pa opet strujom naknadno bila vraćena oko početne pozicije.

Plus, gotovo sigurno su imali tzv. grid mrežu područja (kvadranata) po kojima su pretraživali. Ukoliko u jednom ne pronađu ništa, idu u drugi i tako redom na ogromnom području. Ako u jednom od kvadranata grida ne uočite splav, proći će puno vremena dok se vratite na isti kvadrant opet. Ako se uopće vratite", objašnjava i dodaje:

"Strašno je to složeno sve skupa. Zaista kao da tražite iglu u plastu sijena. Bilo bi zanimljivo vidjeti ukoliko nađu splav, koliko je udaljena i u kojem smjeru u odnosu na prvu pronađenu. Ako je iz satelita viđena splav, bez obzira na ishod priče, to je i definitivna potvrda da je odluka o prekidu bila preuranjena, tj. da je ovih par dana izgubljeno dragocjeno vrijeme", ispričao je za Morski.hr dipl. ing pomorskog prometa Davor Alujević.