UKRAJINSKI parlament danas će odlučiti hoće li uvesti izvanredno stanje nakon incidenta uz obalu Krima, gdje su ruske specijalne snage otvorile vatru na tri ukrajinska broda, jedan tegljač i dvije topovnjače te ih zaplijenile, pri čemu su ranile najmanje troje Ukrajinaca.

Oko ruskog veleposlanstva u Kijevu sinoć se okupilo između 100 i 200 prosvjednika, od kojih su neki bacali baklje i zapalili najmanje jedan automobil veleposlanstva.

Ukrajina bi mogla uvesti izvanredno stanje zbog pomorskog incidenta

"Okupili smo se danas da bismo prosvjedovali protiv Rusa zbog njihovih današnjih akcija, zbog otvaranja vatre na vojsku. Vrlo smo ljutiti. Trebali smo odavno prekinuti sve diplomatske odnose s ovom zemljom", rekao je prosvjednik Oleksij Rijabov za Reuters.

Zbog pomorskog okršaja pored Krima, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održat će izvanredni sastanak, javlja BBC.

Ukrajina i Rusija međusobno se okrivljuju za ovaj pomorski incident koji je dodatno uzburkao napetosti između dviju zemalja koje su u neformalnom sukobu od 2014. 

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, koji je sazvao hitan sastanak Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti, nazvao je ruske akcije "neisprovociranima i suludima". Rekao je da će zatražiti od parlamenta da uvede izvanredno stanje, ali da to ne znači "proglašenje rata". "Ukrajina ni s kim ne planira ratovati", dodao je. 

Ipak, ukrajinsko ministarstvo obrane naredilo je da se vojska stavi u stanje pune borbene pripravnosti.

Ruski brod zabio se u ukrajinski

Ruska služba za unutarnju sigurnost (FSB) potvrdila je sinoć da su ruski pogranični brodovi otvorili vatru kako bi natjerali ukrajinske brodove da se zaustave.

FSB je također potvrdio da su ranjena tri ukrajinska vojnika, kojima je odmah pružena pomoć i nisu životno ugroženi. Ukrajinski izvori, pak, tvrde da su ranjena šestorica njihovih pomoraca. 

A sve je počelo kad su, prema tvrdnjama Rusa, ukrajinski brodovi - tegljač Jana Kapa i topovnjače Berdjansk i Nikopolj, ilegalno ušli u ruske vode u nedjelju ujutro.  Međutim, Azovsko more ustvari su, prema ugovoru između Moskve i Kijeva iz 2003., zajedničke teritorijalne vode Rusije i Ukrajine, u kojima plovila obaju zemalja imaju puno pravo plovidbe. 

Ruski brodovi su presreli ukrajinske i to tako da se jedan od njih zabio u jedan ukrajinski, javlja BBC. Unatoč tome, ukrajinski brodovi su nastavili prema Kerčkim vratima koja spajaju Azovsko i mnogo veće Crno more, ali put im je prepriječio ruski tanker koji je postavljen ispod mosta kako Ukrajinci ne bi mogli proći.

Rusija je u cijelu akciju uključila i dva borbena aviona i helikoptera koji su nadlijetali područje. Ukrajinska vojska javila je pak da su njeni brodovi napadnuti i onesposobljeni dok su pokušavali napustiti područje. Ukrajinske vlasti rekle su da su najavile ruskima prolazak triju brodova kroz Kerčka vrata.

Sve ozbiljnije tenzije otkad je Rusija izgradila most od Krima do kopna 

Tenzije u Crnom i Azovskom moru počele su još otkad je Rusija pripojila Krim nakon revolucije u Ukrajini 2014., ali dodatno su se produbile otkad je Rusija izgradila veliki most koji povezuje Krimski poluotok s ruskim kopnom i tako praktički odsjeca ukrajinsku obalu Azovskog mora, uključujući stratešku luku Mariupolj, od ostatka Ukrajine. Ovaj je pomorski put ključa za ukrajinske izvoze željeza, čelika i žita.

Otkad je most izgrađen, Rusija je počela koristiti novonastalu mogućnost kontrole i vršiti inspekcije nad ukrajinskim brodovima koji prolaze, bilo iz ukrajinskih luka u Azovskom moru ili prema njima. Ukrajinci se žale da brodovima kojima je trebao jedan dan za plovidbu sada zbog čekanja na Kerčkim vratima treba i do tjedan dana te da se radi o vrsti "ekonomske blokade". Rusija pak tvrdi da samo vrši sigurnosne provjere zbog svog mosta. 

"Rusija je povećala prisutnost svojih vojnih brodova u Azovskom moru" rekao je za BBC kapetan ukrajinske mornarice Maksim Benebesjuk. "Ovo neće biti drugi Krim. Situacija koja se dogodila na Krimu neće se dogoditi ovdje", odlučan je zapovjednik ukrajinske mornarice Ihor Vorončenko.

Naravno, Rusija i sada tvrdi da je napad izvela u samoobrani i da nije odgovorna - baš kao što tvrdi za pripajanje Krima, oružanu pobunu ruskih separatista na istoku Ukrajine. i rat s Gruzijom oko odmetnutih pokrajina Abhazije i Južne Osetije. U sukobu u istočnoj Ukrajini, tzv Donbasu, za koju Moskva i dalje ne priznaje da je u njega i sama uključena unatoč dokazima o ulasku ruskih snaga i teškog naoružanja u Donbas, dosad je ubijeno preko 10 tisuća ljudi.