PORTUGAL je u samo nekoliko mjeseci od jedne od najgorih zemalja po epidemiološkoj situaciji u EU do danas postao jedna od najboljih.

Kako je to portugalskim vlastima pošlo za rukom? Odgovor je jednostavan - uvođenjem strogih epidemioloških mjera koje su se strogo provodile. Slično je uspjelo brojnim drugim zemljama koje nisu imale priliku cijepiti dovoljno ljudi da bi postigle kolektivni imunitet, ali su uspjele navesti stanovništvo da se pridržava mjera.

Portugal u procjepljivanju dijeli sudbinu zemalja EU. Prema stranici Our World in Data, do danas je jednom dozom procijepio nešto manje od 19% stanovništva (grafikon dolje), što je manje od Slovenije (19,42%), ali je više od Hrvatske (12,6%). Do kraja ožujka u Portugalu je cijepljeno oko 80% stanovništva starijeg od 80 godina. Portugalske vlasti najavile su da će tijekom travnja nastojati ostvariti ambiciozan projekt masovnog procjepljivanja s oko 100.000 doza u jednom danu kako bi do ljeta procijepili sve odraslo stanovništvo.

Nagla eksplozija nakon relaksacije mjera za zimske blagdane

Portugal, koji ima 10.28 milijuna stanovnika, imao je relativno povoljnu epidemiološku situaciju u 2020. godini. Brojevi oboljelih eksplodirali su oko Nove godine tako da je sredinom siječnja bilježio preko 10.000 novozaraženih dnevno, a taj broj je i dalje ubrzano rastao (grafikon dolje). Već krajem siječnja portugalske zdravstvene vlasti objavile su da je oko 43% ukupnih infekcija covidom-19 i 44% svih povezanih smrtnih slučajeva zabilježeno samo u siječnju 2021. godine.

Početkom veljače bolnice su postale pretrpane, bez dovoljno opreme i ljudi. Portugalske vlasti u očaju su pozvale Njemačku u pomoć. Berlin je brzo reagirao i vojnim zrakoplovom poslao 26 članova medicinskog osoblja te velike količine opreme - 50 respiratora, 150 pumpi za infuziju i 150 bolničkih kreveta.  

Vlasti su za eksploziju epidemije optužile širenje novog, britanskog soja virusa B.1.1.7. i pretjerano popuštanje mjera tijekom zimskih blagdana.

Uvođenje strogog lockdowna i otvaranje

15. siječnja uveden je strogi lockdown, a dodatno je postrožen 18. siječnja kako bi se isključila mogućnost zloupotrebe iznimaka od pravila. Trgovine su zatvorene, a supermarketima je skraćeno radno vrijeme, zatvoreni su restorani, uvedena su značajna ograničenja slobode kretanja, zabranjeno je okupljanje na ulicama i ispred škola, raspoređena je policija kako bi sprječavala sva druženja, a zatvorene su i granice.

Do 6. travnja broj novozaraženih pao je na ispod 400, što su najniže razine od kolovoza. Prosječan broj mrtvih u posljednjih tjedan dana pao je na svega 6 (dolje), što je najniži broj od kraja rujna. Broj hospitaliziranih početkom ovog tjedna pao je na 112, što je najniži broj od 7. listopada, a broj aktivnih slučajeva pao je ispod 26.000. Od početka epidemije u ožujku 2020. u toj zemlji umrlo je 16.887 ljudi, oko 2.76 puta više nego u Hrvatskoj.

Izvanredno stanje ostat će na snazi do 15. travnja. No ukidanje određenih ograničenja već je započelo 15. ožujka i odvijat će se u četiri faze, koje se mogu razmatrati svakih 15 dana, u skladu s razvojem epidemiološke situacije.

Primjerice, 5. travnja otvoreni su bazeni, muzeji i palače te terase na kojima skupine ne smiju prelaziti četiri osobe. 19. travnja otvorit će se kina, koncertne dvorane, sve trgovine, kafići i restorani. No oni će radnim danima moći biti otvoreni do 22 sata, a vikendima i praznicima do 13 sati.

U posljednjoj fazi otvaranja, 3. svibnja kafići i restorani trebali bi moći raditi bez ograničenja. U njima će moći boraviti skupine do 6 ljudi, a na terasama do 10 ljudi.

Nature: Lockdown snažno smanjuje širenje virusa

Ovi portugalski rezultati u skladu su s istraživanjem predstavljenim krajem 2020. u uglednom časopisu Nature. U njemu su istraženi efekti lockdowna u 11 europskih država. Rezultati su pokazali da lockdown ima vrlo jak utjecaj na smanjenje broja novozaraženih.

"Većina intervencija u mnogim zemljama uvođena je brzo jedna za drugom pa je u takvim okolnostima teško razlučiti razmjere učinka svake pojedinačne intervencije. U našoj analizi otkrivamo da se može prepoznati samo učinak lockdowna te da on ima značajan učinak od oko 81% (75-87%) na smanjenje Rt (broj ljudi koje će jedna osoba zaraziti pod određenim mjerama, op.a.). Kada se uzmu u obzir specifičnosti svake zemlje, efekt lockdowna i dalje ostaje snažan u svima", pišu u zaključku istraživanja autori.

Što o epidemiološkim mjerama kažu druge studije?

O učinkovitosti pojedinih nefarmaceutskih epidemioloških mjera provedeno je više studija, koje su uglavnom pokazale slične nalaze. Dvije su objavljene u uglednim znanstvenim časopisima Nature Human Behaviour i Science.

Istraživanje objavljeno u veljači 2021. u časopisu Science, koje je provedeno u 34 europske zemlje te sedam neeuropskih, pokazalo je kolika je učinkovitost određenih mjera.

Mjere s velikim učincima su zatvaranje škola i sveučilišta te ograničavanje okupljanja na 10 ljudi ili manje.

Mjera sa srednjim učinkom je zatvaranje većine neesencijalnih biznisa u kojima se ostvaruju bliski kontakti.

Mjera s malim učinkom je obaveza da se boravi kod kuće (osobito nakon što je sve već ionako zatvoreno).

Pritom autori ističu: "Zatvaranje većine neesencijalnih tvrtki u kojima postoje bliski kontakti ljudi samo je nešto učinkovitije od ciljanih zatvaranja biznisa s visokim rizikom zaraze, kao što su barovi, restorani i noćni klubovi."

Do sličnih zaključaka došlo je i istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour. Prema toj studiji, koja je analizirala još veći broj nefarmaceutskih mjera na uzorku od 79 teritorija, koji je uključivao i zemlje i različite države u SAD-u, najučinkovitije su bile: policijski sat, lockdown, zatvaranje ili ograničavanje rada onih mjesta na kojima se okupljaju ljudi (trgovine, restorani itd.), zatvaranje obrazovnih institucija (i škola i sveučilišta) te uvođenje ograničenja na granicama.