Kako prirodoslovni fakulteti mogu zaintrigirati potencijalne studentice? Dobrim profesorima.

Kako prirodoslovni fakulteti mogu zaintrigirati potencijalne studentice? Dobrim profesorima.

Foto: Gideon Brothers

PREMA istraživanju Eurostata, djevojke i žene slabo su zastupljene u informatičkom sektoru.

"To nije pitanje kapaciteta ili sposobnosti", tvrdi dr. Jane Margolis koja radi istraživanja obrazovnog sektora na Sveučilištu u Kaliforniji, Los Angeles. Margolis i njezin tim proveli su četverogodišnju studiju među studentima i studenticama vezanu za njihove stavove prema računalima i tehnologiji.

Kad su započeli s projektom, studentice su sačinjavale tek 7 % njihovog uzorka.

Naravno, uvijek je bilo žena koje su bile zainteresirane za tehnologiju i pokretale promjene.

Adu Lovelace (10. veljače 1815. - 27. studenog 1852.) smatra se prvom računalnom programerkom - ne samo prvom ženom programerkom nego prvom osobom koja se bavila računalnim programiranjem. Kći britanskog pjesnika Lorda Byrona i dijete Industrijske revolucije, Lovelace je osmislila algoritam koji je izračunavao kompleksne nizove brojeva koji se nazivaju Bernoullijevim brojevima. Algoritam je funkcionirao na principu bušenih kartica - isti je sustav ostao u upotrebi sve do druge polovice 20. stoljeća.

Hidden Figures je film iz 2016. o matematičarkama Afroamerikankama koje su radile za National Aeronautics and Space Administration (NASA) tijekom 1960-ih godina. Film je skrenuo pozornost na činjenicu da su se zapravo mnoge žene bavile matematikom i znanošću u istom periodu u povijesti kad se žene poticalo da se uče damskom ponašanju - odnosno, da pohađaju "školu šarma". O njima se samo nije pričalo.

"Cijela ideja da žene vole raditi jedno, a muškarci drugo - ispostavlja se da to jednostavno nije točno, ako dobro pripremite kurikulum i pedagogiju", objašnjava Maria Klawe koja je i sama diplomirala računarstvo, a sada je dekanica na učilištu za znanost i matematiku Harvey Mudd u Claremontu, u Kaliforniji. Kad je 2006. godine došla na Harvey Mudd, studentice su sačinjavale tek 10 % studentskog tijela na Odjelu za računarstvo.

Klawe je preimenovala neke od elementarnih kolegija i pritom uvela paralelni studij za studente bez prethodnog iskustva u programiranju. Rezultati su bili nevjerojatni - broj žena koje su se počele baviti računarstvom narastao je gotovo pet puta.

Vratimo li se ponovno na Carnegie Mellon, ondje su Margolis i njezin tim spoznali da su se studentice osjećale zastrašeno. Nakon što su objavljeni rezultati njihovog istraživanja, sveučilište je uvelo niz promjena kojima se nastojalo stati na kraj dominantno muškoj kulturi (bez obzira na to je li ista bila stvarna ili umišljena). Primjerice, pokrenut je ženski računarski klub, a nove su prijave za studij računarstva morale demonstrirati i liderske sposobnosti pored izvrsnosti u matematici i znanosti. Nove generacije studenata računarstva na Carnegie Mellonu uključuju preko 40 % žena, a ne 7 %.

Uz prosjek od 26 % studentica egzaktnih znanosti u 28 zemalja članica Europske unije, situacija u Europi nije toliko loša kao početne točke u navedenim američkim primjerima, međutim, ovi brojevi pokazuju da je dovoljno pokrenuti nekoliko malih kulturoloških promjena kako bismo ostvarili dramatičan porast broja žena koje se bave egzaktnim znanostima.

U Hrvatskoj je prosjek studentica studija iz područja informatike i računarstva zapravo iznad europskog prosjeka - 16.6 % umjesto europskih 16.1 %. Također smo po tom pitanju nešto bolji od Njemačke.

"Dok sam bila mala, nisam sanjala o jednadžbama"

Ana Leko zaposlena je kao analitičarka podataka u Gideon Brothersu, hrvatskoj tvrtki specijaliziranoj za robotiku.

"Nisam sanjala o jednadžbama kad sam bila mala, igrala sam se lutkama kao i većina djevojčica", kroz smijeh objašnjava Leko, Nuštarka čiji je otac radio kao administrativni tehničar u Fini, a majka joj je domaćica. Leko je diplomirala matematiku na Odjelu za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Međutim, kroz priču o svojem odabiru studija, Leko ukazuje na iznimno bitan faktor - kvalitetu svojih profesora:

"Imala sam sreće jer sam imala odlične profesore matematike i drugih prirodnih znanosti i u osnovnoj i srednjoj školi. Oni su me inspirirali svojom ljubavlju prema znanosti, zbog čega sam je i sama više zavoljela - u jednom trenutku mi je postalo jasno da se time želim i baviti."

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara