Foto: 123rf/index

ISLAND, mitska zemlja svih živozidaša, pernarista i sličnih, među kojima se pronio glas da su Islanđani “pustili banke da propadnu”, što im je navodno donijelo ekonomski prosperitet, doista jest među najbogatijim zemljama svijeta, no sumnjamo da njihov uspjeh ima veze s bankarskom krizom.

Ljudi koji vole raditi

Vjerojatnije i logičnije je da je na njihovo izdizanje iz siromaštva utjecalo to što vole raditi, imaju najdulji radni vijek među europskim zemljama od čak 47 godina. No priča da “pustiš banke da propadnu” pa postaneš bogat ljudima bolje zvuči.

Radi se o vrlo maloj zemlji s oko 340 tisuća stanovnika i maloj ekonomiji čiji BDP iznosi 25 milijardi dolara, no njihov BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći iznosi 52 tisuće dolara, što ih svrstava u najbogatije zemlje svijeta. Ističu se po još dva podatka - stopi zaposlenosti većoj od 80 posto te duljini radnog vijeka od čak 47,4 godine.

Stopa zaposlenosti veća od 80 posto

source: tradingeconomics.com


Kao i mnoge druge zemlje sjevera Europe, prije stotinjak godina bili su vrlo siromašni, desetljećima su živjeli od ribarstva, koje je i danas jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti Islanda. Ekonomski razvoj Islanda tijekom 20. stoljeća uvelike je ovisio o razvoju ribarstva i izvozu ribe i ribljih proizvoda na globalno tržište.

Posljednjih desetljeća uspjeli su diverzificirati ekonomiju, početkom devedesetih proveli su brojne tržišne reforme koje su ih svrstale u vrh po ekonomskim slobodama, a posljednjih godina imaju snažan razvoj turizma.

Kapitalistička ekonomija sa značajnim socijalnim sustavom

Island ima kapitalističku, tržišno orijentiranu ekonomiju sa značajnim socijalnim sustavom. Osim u razdoblju globalne financijske krize 2008. godine, imaju snažne stope ekonomskog rasta, od 4-5 posto.

Kao što smo već spomenuli, velik utjecaj na ekonomiju ima ribarstvo, koje čini čak 40 posto robnog izvoza, 12 posto BDP-a te zapošljava 5 posto radnika. Snažan razvoj turizma počinje 2010. godine kad on postaje jedan od važnijih pokretača rasta te broj turista koji posjećuju ovu zemlju nekoliko puta nadmašuje broj stanovnika.

Island je za proizvodnju energije iskoristio brojne geotermalne izvore i hidropotencijale, što je privuklo strane ulagače u sektore ovisne o dostupnoj energiji poput aluminijske industrije, a u novije vrijeme i visokotehnološke kompanije koje ondje grade svoje podatkovne centre.

Nezaposlenost kroz godine

source: tradingeconomics.com

U velike probleme Island je upao tijekom globalne financijske krize prije deset godina, kad je propao njihov golemi bankarski sektor. Tijekom 2000-ih islandski bankarski sektor, nakon njegove deregulacije, doživio je nevjerojatnu ekspanziju.

Brojni europski ulagači, pogotovo Britanci i Nizozemci, ulagali su novac u islandske banke radi povoljnijih kamata. U jednom trenutku imovina islandskih banaka bila je devet puta veća od BDP-a i balon je prije ili kasnije morao eksplodirati. To se dogodilo nakon propasti američke banke Lehman Brothers, kad su se problemi iz SAD-a domino efektom prelili na cijeli svijet.

Banke nisu spašavane, ali Island je dobio pomoć izvana od 10 milijardi dolara

Kako je islandski bankarski sustav bio prevelik da bi se mogao spasiti, pustili su da propadne. Doduše, lokalnim klijentima bio je vraćen dio ušteđevine pokriven osiguranjem, no ogromnu imovinu inozemnih ulagača nitko nije mogao spasiti.

Iako banke nisu spašavane, da bi se izbjegao bankrot države, Island je dobio pomoć međunarodnih kreditora od oko 10 milijardi dolara. Proveli su niz reformi kako bi postali konkurentniji, među ostalim, devalvirali su valutu za oko 60 posto, što je snizilo plaće radnika (gledano u stranoj valuti), ali snažno povećalo prihode od izvoza, pa je Island relativno brzo izašao iz krize i nadoknadio izgubljeno.