SUDJELOVALA je u spašavanju više od 6000 ljudi koji su se mediteranskim putem pokušali dokopati europskog tla, a sada joj prijeti 20 godina zatvora. Njeno ime je Pia Klemp, dolazi iz Bonna, ima 35 godina, biologinja je po obrazovanju i kapetanica broda Iuventus nevladine organizacije Sea Watch, kojeg je prije dvije godine zaplijenila talijanska vlast. Danas je simbol kriminalizacije solidarnosti i dok čeka suđenje, čiji datum još nije poznat, gotovo stotinu tisuća ljudi potpisalo je peticiju za njeno oslobođenje.

Klemp je jedna od devet ljudi, piše The Guardian koji su u Italiji optuženi zbog pomaganja i poticanja ilegalnih migracija te suradnje s krijumčarima, kako tamošnje vlasti shvaćaju njihove napore u pokušajima spašavanja ljudi koji iz Libije prelaze mediteranskim putem u Europu. Za The Guardian je rekla kako se spremaju na dugogodišnju i iscrpnu pravnu bitku nakon što su nedavno saznali da optužbe protiv nje i kolega neće biti odbačene te da ih čeka skoro suđenje.

Talijanske vlasti optužile posadu nevladine organizacije za pomaganje krijumčarima

Naime, prije dvije godine talijanske vlasti zaplijenile su brod Iuventa nevladine organizacije Sea Watch, kojim je tada upravljala Klemp. Jedan je to od brodova Sea Watcha pomoću kojih u Mediteranu ova nevladina organizacija spašava migrante i izbjeglice od smrti na nesigurnim brodovima u vlasništvu krijumčara. 

"Nema šanse da ću otići u zatvor zbog spašavanja ljudi u nevolji. To je smiješno na svim razinama. I neću prihvatiti ništa osim oslobađajuće presude”, rekla je za The Guardian ova biologinja koja je prije negoli se priključila Sea Watchu sudjelovala u akcijama Sea Sheparda, organizacije poznate po tome što napada i oštećuje brodove i ilegalnih ribokradica.

Talijanske vlasti u početku su surađivale s nevladinim organizacijama 

Što se pak njenog angažmana u Sea Watchu tiče, Klemp je tijekom 2017. godine bila kapetanica Iuvente. Procjenjuje se da je pomoću tog nekadašnjeg ribarskog broda spašeno oko 14.000 ljudi. Posada ovog broda u prošlosti blisko je surađivala s talijanskim pomorskim centrom za potragu i spašavanje. Kada bi pronašli brodove krijumčara, proslijedili bi ih talijanskoj obalnoj straži.

Klemp je upravljala brodom tijekom dvije misije u ljeto 2017. godine, kad je samo u jednom danu s krijumčarskih brodova spašeno 3800 ljudi.

No s vremenom, talijanske vlasti pobunile su se zbog nedostatka potpore ostatka EU i zaoštrile su svoje politike prema primanju migranata. Stoga je EU sklopila dogovor s libijskom obalnom stražom. EU će im financirati operacije povratka migranata koje nađu na mediteranskom moru u Libiju. 

Jedan od prvih poteza talijanske radikalno desne vlade, čiji je potpredsjednik i ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini, bila je zabrana uplovljavanja u talijanske luke brodova koji spašavaju migrante.

Brod zaplijenjen, a kompjuteri i telefoni oduzeti

Nakon što se promijenila politička klima, u kolovozu 2018. godine Iuventa je zaplijenjena u Lampedusi, a telefoni i kompjuteri posade su oduzeti. Kasnije se pokazalo i da je posada bila prisluškivana. 

U službenim dokumentima o zaplijeni, stajalo je kako postoje dokazi da su spasioci surađivali s krijumčarima te da su im pomagali da nakon spašavanja svoje brodove odvezu natrag u Libiju. No Klemp i organizacija za koju je radila odbacuju te optužbe.

Klemp je nakon zapljene Iuvente nastavila spašavati ljude na drugom brodu

Nakon što je Iuventa zaplijenjena Klemp je nastavila sudjelovati u spasilačkim operacijama na drugom brodu sve do lipnja prošle godine, kad su joj odvjetnici rekli da riskira predistražni zatvor prije suđenja ako je zateknu u talijanskim vodama.

Klemp je za The Guardian izjavila kako je iskustvo spašavanja očvrsnulo u namjeri da govori javno i ukazuje na patnje onih koji bježe iz Libije kao i odgovornost EU i talijanskih vlasti za ono što se događa na Mediteranu.

Tijelo mrtvog djeteta držali u zamrzivaču danima jer nisu smjeli nigdje pristati

"Tijekom jednog spašavanja, pokušali smo vratiti u život dvogodišnjeg dječaka. Nismo uspjeli. Libijska obalna straža prepriječila je put izbjeglicama i učinila je sve što je mogla da ih prisili da se vrate natrag u Libiju. Oštetili su brod na kojem su bile izbjeglice i mnogo ljudi je ostavljeno u moru”, rekla je za The Guardian. Objasnila je da talijanski i francuski brodovi nisu željeli pomoći u spašavanju. Oko 40 ljudi je tom prilikom vraćeno u Libiju, 40 ih se utopilo, a 60 su uspjeli dovesti na njihov spasilački brod. Među njima je bio i taj dječak čije je tijelo potom nekoliko dana stajalo u zamrzivaču broda.

"Europa nam nije htjela dati luku u koju bi mogli sigurno uploviti te smo morali nekoliko dana ploviti međunarodnim vodama s tim dječakom u zamrzivaču i njegovom majkom na brodu. I onda se pitaš što reći toj majci, čije je dijete u tvom zamrzivaču, o Europskoj uniji koja je osvojila Nobelovu nagradu za mir”, ispričala je za The Guardian.

Italija i dalje ne pristaje primati migrante

U međuvremenu, ove srijede libijske vlasti uputile su jedan drugi brod Sea-Watcha s 52 ljudi u Tripoli. Sea-Watch je odbio ponudu i zaputio se prema Lampedusi sa spašenim ljudima na brodu.

"Ako ilegalni brod nevladine organizacije ne posluša, oni su ti koji riskiraju život migranata i bit će u potpunosti odgovorni”, rekao je Salvini koji brani ulazak spasilačkih brodova u talijanske vode.

Dok njena organizacija skuplja novac za pokrivanje pravnih troškova koji se procjenjuju na  500 000 funti Klemp je izjavila kako je frustrira što za dugogodišnje suđenje treba velika količina novca koji je mogao biti iskorišten za spašavanje. Za The Guardian izjavila je kako je to što su se spasioci našli na meti dio šireg pokušaja stigmatizacije izbjeglica.

"Najgore je što su misije spašavanja na moru kriminalizirane”, smatra Klemp.