DRŽAVNI hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je analizu temperature i količine oborine za ljeto 2026. Podaci pokazuju da je gotovo cijela Hrvatska imala ekstremno toplo ljeto, dok su dijelovi zemlje, osobito istok i dio središnje Hrvatske, bili izrazito sušni.

Srednja sezonska temperatura zraka tijekom ljeta bila je osjetno viša od prosjeka za referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine. Prema podacima DHMZ-a, odstupanja srednje temperature kretala su se od 1,8 °C u Daruvaru i Makarskoj do čak 3,3 °C na Puntijarki i Zavižanu.

Gotovo cijela Hrvatska ekstremno topla

Prema raspodjeli percentila, ljeto 2026. bilo je ekstremno toplo na gotovo cijelom području Hrvatske. Jedine iznimke bili su Varaždin i Daruvar, gdje je ljeto svrstano u kategoriju vrlo toplog.

Karta DHMZ-a pokazuje da su vrlo velika temperaturna odstupanja zabilježena diljem zemlje. Uz Puntijarku i Zavižan, gdje je temperatura bila 3,3 stupnja iznad normale, u Pargu, Senju i Gospiću odstupanje je iznosilo 2,9 °C. U Osijeku je srednja ljetna temperatura bila 2,8 °C iznad normale, u Dubrovniku 2,7 °C, a u Zagrebu, Bjelovaru i Pazinu 2,4 °C iznad prosjeka.

Percentili na brojnim postajama bili su vrlo blizu maksimalnih vrijednosti. U Osijeku, na Puntijarki, Zavižanu i u Dubrovniku iznosili su 99,9, što pokazuje koliko je ljeto bilo neuobičajeno toplo u odnosu na klimatološki normal.

Istok Hrvatske pogodila jaka suša

DHMZ je objavio i podatke o količini oborine. Odstupanja u odnosu na normalu 1991.-2020. kretala su se od samo 24,7 posto u Gradištu, gdje je palo 51,2 milimetra kiše, do 119,2 posto na Rabu, gdje je izmjereno 193,5 milimetara.

Najizraženiji manjak oborine zabilježen je na istoku zemlje. Gradište i Slavonski Brod imali su ekstremno sušno ljeto. Karta pokazuje da je u Gradištu palo tek oko četvrtine uobičajene ljetne količine oborine, dok je u Slavonskom Brodu zabilježeno oko 37 posto normale.

Vrlo sušne prilike zabilježene su u Osijeku, Daruvaru i Pargu, kao i u zapadnom dijelu središnje Hrvatske, odnosno na području Zagreba, Puntijarke, Siska i Karlovca. U Zagrebu i Karlovcu zabilježeno je oko 51 posto uobičajene količine oborine.

Na većem dijelu obale količina kiše bila normalna

Sušno je bilo i u okolici Križevaca, Ogulina i Gospića, na Zavižanu te na Lastovu i Visu, odnosno na postaji Komiža. Na ostatku Hrvatske količina oborine bila je unutar granica normale. To se odnosi i na velik dio Jadrana, uključujući Rijeku, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Makarsku i Dubrovnik.

Tako je ljeto 2026. u temperaturnom smislu bilo iznimno na gotovo cijelom području zemlje, dok je raspored oborine bio znatno neujednačeniji, s posebno izraženom sušom na istoku i u dijelu središnje Hrvatske.