Kava je u opasnosti kao vrsta, kažu stručnjaci

Kava je u opasnosti kao vrsta, kažu stručnjaci
Foto: 123rf

PRVA sveobuhvatna procjena rizika za svjetsku kulturu kave pokazuje da je 60 posto od 124 poznate vrste na rubu izumiranja. U šumama prirodno raste više od 100 vrsta kave, od kojih se dvije koriste za napitak koji konzumiramo. Znanstvenici kažu kako je ta brojka zabrinjavajuća, zato što je divlja kava presudna za održavanje globalnog uzgoja kave, piše BBC.

Jednoj od pet svih vrsta biljaka na svijetu prijeti nestanak pa je brojka od 60 posto zaista ekstremno visoka. ”Da nije bilo divljih vrsta, danas ne bismo imali dovoljno kave za piće. Pogledamo li u povijest uzgoja kave, postaje jasno da smo koristili divlje vrste kako bismo održali usjeve”, kaže dr. Aaron Davis iz britanskog Kraljevskog botaničkog vrta.

75 vrsta divljih kava smatra se ugroženima

Istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances pokazuje da su mjere očuvanja bile neadekvatne za divlje kave, uključujući i one koje se smatraju ključnima za dugoročnu svjetsku proizvodnju kave. Studija ukazuje da se 75 vrsta divljih kava smatra ugroženima, 35 vrsta nije ugroženo, dok se o preostalih 14 vrsta premalo zna da bi se mogla donijeti prosudba. Nadalje, utvrđeno je da 28% divlje kave raste izvan zaštićenih područja i da se samo polovina čuva u bankama sjemena.

U drugoj studiji, objavljenoj u časopisu Global Change Biology, stoji da se divlja Arabica može klasificirati kao ugrožena, uzmu li se u obzir predviđene klimatske promjene. Njena će se raširenost vjerojatno smanjiti za 50 posto do 2088. godine samo zbog klimatskih promjena, stoji u studiji. Divlja Arabica koristi se za opskrbu farmi kava sjemenom, kao i za samostalni uzgoj. Njena su postojbina kišne šume na visoravnima Etiopije.

"S obzirom na važnost Arabice za Etiopiju i za svijet, moramo učiniti sve što možemo kako bismo shvatili rizike s kojima se ova vrsta suočava u divljini", kaže dr. Tadesse Woldemariam Gole iz Foruma za okoliš i kavu u Adis Abebi. Mnogi ljubitelji kave nisu svjesni da među tisućama različitih mješavina koristimo zrna samo dviju vrsta kava, Arabice i Robuste. Mnoge od divljih kava nemaju dobar okus za piće, ali mogu sadržavati gene koji su iskoristivi kako bi biljka kave preživjela rizike od klimatskih promjena i novih bolesti. Istraživači smatraju da ćemo dugoročno morati koristiti divlje vrste kako bismo zaštitili globalnu kulturu kave. "Uvijek se možemo iznova okrenuti tim divljim resursima", kaže dr. Davis.

Jesu li i druge plemenite kulture ugrožene?

Dok je 60 posto vrsta kave ugroženo, samo polovini vrsta čajeva i manga prijeti nestanak. U istoj je situaciji tek šest posto vrsta lješnjaka i devet posto pistacija.

Gdje raste divlja kava?

Velika većina divlje kave raste u izoliranim šumskim područjima Afrike i Madagaskara. Osim Afrike, divlja kava može se naći i u drugim tropskim krajevima, u Indiji, Šri Lanki i Australiji.

Koje vrste kave pijemo?

Globalna trgovina kavom oslanja se na dvije vrste Arabicu (Coffea arabica) i Robustu (Coffea canephora). Širom svijeta uzgaja se i treća vrsta Liberica (Coffea liberica), ali rijetko se koristi kao napitak.

Na što nas upozoravaju znanstvenici?

Kažu da moramo shvatiti rizike uzgoja kave i osigurati se od mogućih prijetnji. Stabla kave, kao i mnogih drugih tropskih biljaka, imaju sjeme koje ne može preživjeti smrzavanje u konvencionalnim bankama sjemenja. Zato 45 posto vrsta kave postoji samo u prirodnim uvjetima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara