Kinezi ne prestaju jesti meso divljih životinja, policija ih zaplijenila 40.000

Kinezi ne prestaju jesti meso divljih životinja, policija ih zaplijenila 40.000
Foto: EPA

POSLJEDNJA dva tjedna kineska policija pretresa kuće, restorane i improvizirane tržnice diljem zemlje i uhićuje ljude koji krše privremenu zabranu lova, prodaje ili konzumacije divljih životinja. 

Opseg akcije s gotovo 700 uhićenih i 40.000 zaplijenjenih životinja, poput vjeverica i lasica, ukazuje na to da kineski apetit za divljim životinjama ili želja da njihove organe koriste u tradicionalnoj medicini neće nestati preko noći, unatoč potencijalnoj poveznici s novim virusom.

Kineski trgovci koji u normalnim vremenima mogu legalno prodavati magarce, pse, jelene, krokodile i ostalo meso, kazali su da se planiraju vratiti biznisu kad se tržnice ponovno otvore. 

"Želim trgovati čim se zabrana ukine", rekao je Gong Jian, vlasnik prodavaonice mesom i ljekovitim pripravcima od divljih životinja. "Ljudi ih vole kupovati, za sebe ili kao dar drugima."

Gong kaže da će krokodilovo i jelenje meso sačuvati dubokim smrzavanjem, ali će mu prepeličja jaja propasti jer su ona nakon smrzavanja nejestiva. 

Kinez kaže da životinje žive za čovjeka 

Znanstvenici sumnjaju, premda još nisu dokazali, da je novi koronavirus na ljude prešao preko ljuskavca, malenog sisavca čije se ljuske visoko cijene u tradicionalnoj kineskoj medicini. 

Neke od prvih zaraza otkrivene su među osobama koje su obilazile tržnicu u Wuhanu gdje se prodaju šišmiši, zmije, cibetke i druge životinje. Kina je privremeno zatvorila sve takve tržnice, upozorivši da konzumacija divljih životinja predstavlja prijetnju javnome zdravlju i sigurnosti. No to vjerojatno nije dovoljno da izmijeni ukuse i običaje duboko ukorijenjene u kineskoj kulturi i povijesti. 

"Mnogi ljudi smatraju da životinje žive za čovjeka i da im nisu samo sustanari na Zemlji", rekao je umirovljeni zoolog Wang Song. 

Epidemija koronavirusa, koja je usmrtila više od 1600 ljudi u Kini, oživjela je raspravu o korištenju divljih životinja za hranu i lijekove. Prošli se put zahuktala 2003. tijekom epidemije SARS-a (teškog akutnog respiratornog sindroma) za koji znanstvenici također vjeruju da je stigao do ljudi preko cibetki i šišmiša. 

Mnogi kineski akademici, ekolozi i aktivisti pridružili su se međunarodnim skupinama za zaštitu životinja koje traže trajnu zabranu trgovine divljim životinjama u Kini. U općoj javnosti takvu mjeru podržavaju uglavnom mladi. 

Ilegalna trgovina 

No licencirani uzgoj divljih životinja ima potporu vlade i mnogima nosi dobit. 

Nacionalna uprava za šumarstvo (NFGA) odlučila je nakon epidemije SARS-a strogo nadzirati posao s divljim životinjama. Uzgajivačnice moraju dobiti vladinu licencu, a trgovati je dopušteno s 54 vrste divljih životinja. Među njima, naravno, nisu one ugrožene. 

Takve službene uzgajivačnice imaju godišnji prihod od otprilike 20 milijardi dolara. No aktivisti tvrde da je to samo paravan za ilegalno krijumčarenje divljih životinja. 

"Oni se samo koriste prostorijama za ilegalnu trgovinu", kaže Zhou Jinfeng, čelnik Zaklade za očuvanje bioraznolikosti i zeleni razvoj. "Nema stvarnih farmi ljuskavaca u Kini, licence su im samo pokriće za ilegalne aktivnosti."

Proizvodi od životinja, od medvjeđe žuči do ljuski ljuskavaca, široko se koriste u kineskoj tradicionalnoj medicini, ali je granica između zakonitog i nezakonitog jako malena. UN procjenjuje da ilegalna trgovina divljim životinjama globalno vrijedi 23 milijarde godišnje, a Kina je daleko najveće tržište. 

Xiang Chengchuan, još jedan vlasnik prodavaonice mesom i ljekovitim pripravcima od divljih životinja, žali se da se neki trendovi ipak mijenjaju. "Posao nam je na zalasku. Danas mnogo manje ljudi jede pse nego prije dvadeset godina."

Xiang, koji bogatim klijentima prodaje jelenje rogove te pseće, magareće i paunovo meso, kaže da je meso smrznuo i čeka na ukidanje zabrane. "Nastavljam odmah čim se zabrana ukine, ali nemam pojma koliko će trajati."

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara