Klaonice i farme su žarišta u Njemačkoj. Sezonska radnica: Nikad više neću doći

Klaonice i farme su žarišta u Njemačkoj. Sezonska radnica: Nikad više neću doći
Foto: EPA

NEKOLIKO klaonica i poljoprivrednih imanja u Njemačkoj su u posljednje vrijeme postali žarišta koronavirusa. Razlog su loši uvjeti u kojima rade i stanuju njihovi radnici. Politika najavljuje oštrije kontrole.

"Nikad više neću doći u Njemačku. Ni na odmor ni u posjet. Ni po koju cijenu!" kaže Mariana Costea koja je dva mjeseca radila na jednom seoskom imanju u Bavarskoj. I nije više izdržala. Neplaćeni prekovremeni sati. Prljavi smještajni kapaciteti. Bez zaštitnih mjera protiv korone. "Nisam htjela prihvatiti da nas osmero spavamo u jednoj sobi, da osam ljudi dijeli jednu kupaonicu, a 30 jednu kuhinju", priča za DW ova sezonska radnica iz Rumunjske.

U jednom mini-busu s osam sjedala svako jutro bi se 14 ili 15 osoba prevozilo na polje na kojem se radilo, a navečer ih se vraćalo kući, priča ona. Pravila zaštite od korone u Njemačkoj ustvari izgledaju sasvim drugačije – i ona su trebala vrijediti i za istočnoeuropske sezonske radnike.

Sve već odavno poznato

Mariana Costea je samo jedan slučaj, proteklih tjedana i mjeseci su brojni istočnoeuropski radnici skupili dovoljno hrabrosti da javno govore o nemogućim uvjetima rada i života u njemačkim poduzećima – u mesnoj industriji, kod dostavljača, u sektoru njege, na građevini ili u poljoprivredi. 

To je situacija koja je, kako priznaje i savezni ministar rada Hubertus Heil, već odavno poznata: "Korona je poput povećala. Zbog nje vidimo i stvari koje već i ranije nisu bile u redu", rekao je Heil na konferenciji za novinare u Berlinu.

A o tim stvarima za DW priča i Alex B. On želi ostati anoniman. Boji se mogućih represija. Dvije godine je radio u pogonu Tönniesa, najvećeg njemačkog proizvođača mesa: "Oni su nam krali radne sate. Umjesto osam sati, plus 45 minuta pauze, radili smo i po deset do 13 sati dnevno. I nakon toga si gotov, pa i psihički."

"Oni" - to su poduzeća kod kojih je formalno zaposlena većina istočnoeuropskih radnika. I Rumunj Alex B. nije potpisao ugovor izravno s Tönniesom, već s jednom firmom koja posreduje inozemne radnike. To je bila jedna eksterna tvrtka koja je u klaonici preuzela jedan dio proizvodnje. Ti radnici nisu zaposleni pod istim uvjetima pod kojima rade zaposlenici klaonice, već pod uvjetima kooperanata. Odgovornost za radne uvjete na koncu konca snosi dakle taj kooperant – a ne njemački proizvođač mesa.

Većina tih ljudi nije ustvari plaćena na temelju odrađenog radnog vremena, već po unaprijed definiranom učinku. A tu količinu posla jednostavno nije moguće obaviti unutar osam sati. To je sustav izrabljivanja, kaže Alex B. A tko protiv tog sustava prosvjeduje, brzo ostane bez posla – njemačka pravila rada u tim uvjetima ne vrijede, priča Alex.

A nema praktički ni zaštite od korone – preko 1500 od ukupno 7000 zaposlenika kod Tönniesa u mjestu Rheda-Wiedenbrück bilo je početkom lipnja pozitivno na covid-19. Za kompletnu regiju Gütersloh bio je proglašen novi lockdown. I sad Državno odvjetništvo vodi istragu protiv Tönniesa te cijelog niza podizvođača – zbog sumnje da su kršili Zakon o zaštiti od zaraznih bolesti.

Teško je sve to kontrolirati

Sustav podizvođača i posrednika, koji su često zemljaci istočnoeuropskih radnika, je poput netransparentne mreže koju je teško kontrolirati. Zar ipak u socijalnoj državi kao što je Njemačka ne bi trebalo biti moguće redovito kontrolirati pod kakvim uvjetima rade i u kakvim su uvjetima smješteni ti ljudi? Teoretski da, kaže Marius Hanganu iz projekta "Faire Mobilität" („Poštena mobilnost“) za DW. On je rođeni Rumunj i po nalogu krovne udruge njemačkih sindikata savjetuje sezonske radnike iz jugoistočne Europe.

Za provjeru tih uvjeta je zadužena njemačka carina, odnosno Zavod za javno zdravstvo, kaže Hanganu. Ali kontrole ne protječu uvijek uspješno. Kao primjer navodi Bavarsku: „Tri kontrole od strane carine su bile unaprijed najavljene. Zanimljivo je da i kod jedne takve institucije kao što je carina postoji curenje takvih informacija, odnosno da i tamo ima krtica.“ I to nema veze s nekom regionalnom direkcijom carine, već s višim razinama upravljanja, na kojima se sve te informacije i prikuplja, dodaje Hanganu.

To je prilično težak prigovor. DW je upit o tome poslao i Generalnoj upravi carine, pitali su jesu li im poznati slučajevi da je netko najavio kontrolu od strane carinika, dobili su samo kratki odgovor: „Nemamo o tome nikakvih spoznaja!"

Vijesti o porastu broja slučajeva zaraze koronavirusom na seoskim imanjima i u klaonicama političare su natjerale na donošenje određenih mjera. Od 1. siječnja 2021. ugovori o zapošljavanju radnika preko podizvođača bi trebali biti zabranjeni, barem u mesnoj industriji. A to konkretno znači da se ubuduće u najvećim njemačkim klaonicama neće smjeti zapošljavati tuđe radnike. Ministar rada Heil je predložio nacrt zakona o kojem bi se u Bundestagu trebalo raspravljati nakon parlamentarne ljetne pauze. Zašto se te mjere ne provodi i u drugim područjima, u kojima postoje slični problemi? Na to pitanje Hubertus Heil još nije konkretno odgovorio: „Imamo i druga područja, radi se o kontroli zaštite na radu. Mi ćemo postrožiti obvezujuća pravila, kako bi mogli intenzivnije nadzirati ugrožena područja“, to je bio ministrov odgovor na pitanje DW-a.

Korona kao šansa?

Jedno aktualno žarište korone u Bavarskoj ponovno je u fokus javnosti gurnulo diskusiju o manjkavim mjerama zaštite i nedostatku kontrola. Na jednom poljoprivrednom imanju u Mammingu (kod Straubinga) više od 170 (od 500) sezonskih radnika pozitivno je testirano na covid-19, kompletno imanje je stavljeno u karantenu. Većina sezonskih radnika je iz Rumunjske, nekolicina ih je iz Bugarske, Mađarske i Ukrajine.

Svjesno kršenje higijenskih koncepata i važećih pravila je jedan od razloga za masovne infekcije, rekao je bavarski premijer Markus Söder na konferenciji za novinare u ponedjeljak. On je zatražio oštrije kontrole „tijekom dana i noći“, a one bi trebale biti „nenajavljene“. U slučaju kršenja važećih pravila higijene, kazne bi trebale biti povećane sa sadašnjih 5000 na 25.000 eura. Osim toga, najavio je bavarski šef vlade, svi sezonski radnici u toj saveznoj pokrajini trebali bi biti testirani na koronu.  Nije isključio ni lockdown za kompletnu regiju u kojoj se nalazi to imanje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara