KAKO u Hrvatsku postupno stižu sve veće isporuke cjepiva te kreće procjepljivanje opće populacije, postaje važno znati kako se ponašati - što možemo, a što ne nakon primanja prve i druge doze.

Prije svega važno je istaknuti da medicinski regulatori, poput američke agencije Centers for Disease Control and Prevention (CDC), preporuke za ponašanje nakon cijepljenja daju samo za osobe koje su potpuno procijepljene, što u većini slučajeva znači s dvije doze cjepiva.

Naime, većina cjepiva koja su trenutno u opticaju i koja su odobrena u Europi i SAD-u, primjerice AstraZenecino, Pfizerovo i Modernino, daje se u dvije doze. Ona su sva vrlo učinkovita, međutim, učinak je najveći nekoliko tjedana nakon primanja druge doze.

Internistica s odjela intenzivne njege covid-bolnice u Dubravi Tatjana Kereš rekla je za N1 da su imali slučajeva i pacijenata s težim oblicima bolesti koji su primili prvu dozu cjepiva.

“U pravilu, nakon prve doze cjepiva imali smo već dosta bolesnika. Sada se jedan takav bolesnik nalazi u jedinci intenzivnog liječenja. Nažalost, imali smo i slučaj osobe koja je preminula, a primila je jednu dozu cjepiva. Ovaj pacijent koji je u jedinici intenzivnog liječenja cijepljen je prvom dozom Moderne”, kazala je Kereš.

Napominje da se između prve i druge doze cjepiva treba i dalje odgovorno ponašati.

“Nakon prve doze i dalje nemate adekvatnu zaštitu od težih oblika bolesti. U pravilu, nakon druge doze cjepiva potrebno je minimalno 14 dana da bi se stvorio maksimalni imunitet”, rekla je

Nažalost, treba istaknuti da jasnog odgovora na pitanje što je sigurno ponašanje, a što ne nakon cijepljenja zapravo još uvijek nema. Masovno cijepljenje tek je nedavno započelo tako da još nije bilo mogućnosti da se provedu ozbiljna klinička ispitivanja na tu temu. Jedino na što se možemo osloniti su procjene i preporuke stručnjaka. Čak ni CDC ne daje regulacije, već samo mišljenja i savjete, i to prvenstveno na temu privatnog ponašanja cijepljenih.

Bernard Kaić: Cijepljeni se trebaju ponašati isto kao i necijepljeni

Naš epidemiolog iz HZJZ-a Bernard Kaić smatra da imamo jasan odgovor na pitanje iz naslova.

"Cijepljene osobe trebaju se ponašati posve jednako kao i necijepljene u svakom pogledu. Jednako trebaju koristiti maske, dezinficirati ruke, prozračivati prostore i održavati fizičku distancu", kaže Kaić.

"Prestanak ili popuštanje u tim protuepidemijskim mjerama nema veze s cjepnim statusom pojedinca niti stanovništva, već s epidemiološkom situacijom na području u kojem se osoba nalazi. Tek kada broj novooboljelih bude dovoljno dugo na dovoljno niskim razinama, moći će se popuštati ili ukidati ove osnovne protuepidemijske mjere", tumači.

Drugim riječima, ljudi se trebaju pridržavati svih propisanih epidemioloških mjera, bez obzira jesu li cijepljeni ili ne. Za očekivati je da bi drugačije ponašanje stvorilo kaos u društvu i omogućilo prijenos virusa jer nema potvrde da cijepljeni ne mogu prenositi virus niti garancije da ne mogu teže oboljeti.

Prerano relaksiranje ponašanja može biti opasno

Ideja o tome kako se treba ponašati važna je da nam se ne bi dogodilo da se prije vremena previše opustimo i time pridonesemo vlastitom obolijevanju i nekontroliranom širenju pandemije. Takvu tendenciju imali smo prilike vidjeti na djelu u zemljama koje su bile uspješne u cijepljenju, primjerice u Izraelu i Srbiji. Izrael je stoga produžio stroge nefarmaceutske mjere sve dok se zahvaljujući njima i cijepljenju nije postigla niska razina širenja virusa.

"Iako cijepimo tek tri mjeseca, već vidimo da se javljaju oboljeli od covida-19 koji su primili jednu ili obje doze cjepiva, među mladima i starijim osobama. To samo potvrđuje da cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu od bolesti te da se cijepljene osobe jednako kao necijepljene trebaju držati svih preporučenih mjera za smanjenje rizika od infekcije", napominje Kaić.

Trećina epidemiologa promijenila bi ponašanje nakon cijepljenja      

Stručnjaci uglavnom smatraju da se čak i potpuno procijepljeni ljudi trebaju nastaviti ponašati u skladu s epidemiološkim mjerama. Ne samo zbog drugih već i zbog sebe samih.

Jedna anketa koju je među epidemiolozima krajem 2020. proveo New York Times pokazala je da bi samo trećina njih promijenila ponašanje nakon cijepljenja. Polovica je rekla da bi pričekala da barem 70% ljudi bude procijepljeno. Manjina je rekla da bi, ako bi se visokoučinkovita cjepiva u SAD-u široko distribuirala, bilo sigurno da Amerikanci počnu slobodnije živjeti već ovoga ljeta.

Većina epidemiologa smatra da će, čak i uz masovno procjepljivanje, vjerojatno trebati godinu dana ili više da se mnoge aktivnosti ponovno sa sigurnošću pokrenu. Štoviše, uvjereni su da se neki segmenti života možda nikada neće vratiti na staro.

Očekivano, epidemiolozi su generalno oprezni kada su u pitanju zarazne bolesti. Ista anketa pokazala da je njihovo ponašanje tijekom pandemije u SAD-u bilo značajno opreznije od ponašanja većine građana.

Među ostalim, u ovoj pandemiji epidemiologe brinu brojne nepoznanice, uključujući pitanje koliko traje imunitet nakon prebolijevanja i cijepljenja, kako virus može mutirati te hoće li otpor prema cijepljenju u nekim skupinama onemogućiti postizanje kolektivnog imuniteta.

Ne štite sva cjepiva jednako od svih sojeva

Treba istaknuti da ni jedno cjepivo ne štiti 100% te da njihova zaštita nije ista u svim okolnostima.

Znanstvenike je iznenadila visoka učinkovitost cjepiva protiv covida-19 koja su odobrena u Europi i SAD-u. Prema stranici Yale Medicine ona se kreće od oko 72% (Johnson & Johnson) i 76% (AstraZeneca) do oko 95% (Pfizer i Moderna).

Navedena cjepiva pružaju određenu zaštitu čak i od mutiranih varijanti, no ona je kod nekih slabija.

Primjerice, nova ispitivanja pokazala su da Pfizer dobro štiti i od britanske varijante B.1.1.7. i od južnoafričke B.1.351.

Neka istraživanja pokazala su da bi Moderna također mogla štititi protiv obje varijante, no nije poznato u kolikoj mjeri.

AstraZeneca pruža zaštitu od 74.6% protiv britanskog soja, međutim, nije naročito efikasna protiv južnoafričkog.

Johnson & Johnson pruža zaštitu od teških oboljenja od afričkog soja od oko 86%.

Prva doza pruža dobru zaštitu, ali ne kao dvije

Neka od tih cjepiva pružaju vrlo visoku zaštitu već nakon prve doze. Istraživanje CDC-a provedeno na uzorku od 3950 procijepljenih ljudi u SAD-u pokazalo je da već prva doza Pfizera i Moderne pruža zaštitu od oko 80% dva tjedna nakon cijepljenja. Međutim, dva tjedna nakon druge doze ta je zaštita porasla na oko 90%. AstraZeneca pruža zaštitu od oko 70% nakon prve doze.

Prema Lancetu, već jedna doza AstraZenece pruža zaštitu od oko 76%.

Sva cjepiva pružaju odličnu zaštitu od teških kliničkih slika i smrti. No važno je cijepiti se s obje doze jer je tada zaštita veća.

Zaštita ne znači prekid prijenosa bolesti 

Navedena zaštita koju pružaju cjepiva ne podrazumijeva da cijepljene osobe ne mogu prenijeti bolest. Primjerice, iako AstraZeneca štiti oko 76%, ona transmisiju virusa smanjuje za oko 67%.

Drugim riječima, cijepljena osoba može biti prijenosnik čak i ako sama neće biti zaražena niti će imati simptome.

Zbog svega navedenog pametno je nastaviti se pridržavati temeljnih epidemioloških mjera čak i nakon potpunog procjepljivanja.

Tko se može smatrati cijepljenim?

Kako smo već naveli, američki CDC na svojim je stranicama predstavio preporuke za ponašanje nakon potpunog procjepljivanja. No agencija ističe da još puno toga za sada nije poznato.

Nakon što ste se u potpunosti cijepili protiv covida-19, trebali biste i dalje poduzimati mjere predostrožnosti na javnim mjestima, kao što su nošenje maske, održavanje distance od ostalih te izbjegavanje gužve i slabo prozračenih prostora, sve dok ne saznamo više, piše u uvodu CDC.

Pritom agencija tumači što znači biti potpuno cijepljen.

Ljudi se smatraju potpuno cijepljenima:

- 2 tjedna nakon druge doze cjepiva koja se daju u dvije doze, kao što su Pfizer i Moderna, ili

- 2 tjedna nakon cijepljenja jednom dozom cjepivima kao što je Johnson & Johnson

Ako je prošlo manje od 2 tjedna od cijepljenja jednom dozom ili ako još uvijek trebate dobiti drugu dozu cjepiva, NISTE u potpunosti zaštićeni. Poduzimajte sve korake prevencije sve dok se potpuno ne cijepite, napominje CDC.

Što se promijenilo? Što možete nakon cijepljenja?

Ako ste u potpunosti cijepljeni, prema CDC-u možete sljedeće:

- Možete se okupljati u zatvorenom s potpuno cijepljenim ljudima bez nošenja maski.

- Možete se okupljati bez maski u zatvorenom s necijepljenim ljudima iz drugog kućanstva (na primjer, u posjetu kod rođaka koji svi žive zajedno), osim ako bilo koja od tih osoba ili netko s kim žive imaju povećani rizik od teške bolesti covida-19.

- Ako ste bili u blizini nekoga tko ima covid-19, ne morate se kloniti drugih ili se testirati ako nemate simptoma. Međutim, ako živite u okruženju veće grupe (poput popravne ili pritvorske ustanove ili zajedničkog kućanstva) i nalazite se u blizini nekoga tko ima covid-19, trebali biste se kloniti drugih 14 dana i testirati se, čak i ako nemate simptome.

Što se nije promijenilo?

CDC navodi i ponašanja koja bi trebalo zadržati i ne bi se trebala mijenjati unatoč cijepljenju.

Za sada, ako ste u potpunosti cijepljeni:

- I dalje biste trebali poduzimati korake da zaštitite sebe i druge u mnogim situacijama, primjerice nositi maske, držati udaljenost od najmanje dva metra od drugih te izbjegavati gužve i slabo prozračene prostore.

Poduzimajte ove mjere predostrožnosti kad god se nalazite:

- U javnosti

- Na okupljanju s necijepljenim ljudima iz više kućanstava

- Prilikom posjeta necijepljenoj osobi koja ima povećani rizik od teške bolesti ili smrti od covida-19 ili koja živi s osobom s povećanim rizikom

- Nastavite izbjegavati okupljanja srednje ili veće veličine

- Nastojte odgoditi domaća i međunarodna putovanja. Ako ipak putujete, morat ćete slijediti zahtjeve i preporuke CDC-a

- Ipak pazite na simptome covida-19, pogotovo ako ste bili u blizini nekoga tko je bolestan. Ako imate simptome covida-19, trebali biste se testirati i ostati kod kuće i dalje od drugih

- I dalje ćete morati slijediti smjernice na radnom mjestu.