PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović i premijer Andrej Plenković i u posljednje vrijeme imaju vrlo zategnute odnose.

Novo zaoštravanje odnosa između Pantovčaka i Banskih dvora izazvala je u posljednje vrijeme prvo afera SMS, u koju je navodno bio upleten Kolindin smijenjeni savjetnik Vlado Galić. Zatim je Kolinda u javnost izašla s dramatičnim priopćenjem u kojem je poručila da ne ruši vladu. Do najnovijih trzavica došlo je oko smjene još jednog Kolindinog savjetnika, Mate Radeljića i navodne Kolindine zloupotrebe SOA-e kako bi smijenila Radeljića, inače neomiljenog u Plenkovićevim krugovima. 

No Kolinda i Plenković i dalje nastoje ostaviti dojam kao da je s njihovim odnosom baš sve u najboljem redu. 

U to je, međutim, doista teško povjerovati s obzirom na to da su se Kolinda i Plenković svađali cijele godine. 

Brojne trzavice Pantovčaka i Banskih dvora, od posjeta predsjednika Srbije na početku do Marakeškog sporazuma na kraju 2018., obilježile su vanjskopolitičku godinu u kojoj je Hrvatska rutinski odradila predsjedanje Vijećem Europe i Srednjoeuropskom inicijativom a "nogometnom diplomacijom" u crveno-bijelim dresovima, nekome više ili manje simpatičnom, postala prepoznatljiva širom svijeta.

U prvoj polovici godine vanjskopolitičkim sadržajem godine dominirao je posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i odnosi sa Srbijom, dok je u drugom polugodištu na dnevnom redu bila Bosna i Hercegovina, pokušaji da se u toj zemlji utječe na izmjene izbornog zakona i izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. 

Premijer Plenković bio je ove godine u važnom posjetu Kini, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastavila je promovirati Inicijativu triju mora koju je uz Vučićev posjet izdvojila kao najvažnije ovogodišnje vanjskopolitičke teme.

U zemlji su se lomila koplja oko Marakeške deklaracije i Istanbulske konvencije, a predsjednik vlade novinarima je rekao da se upravo na ta dva primjera vidjelo da Hrvatska vodi odgovornu politiku, "ne popušta političkim pritiscima, ne popušta histeriji, plašenju, dezavuiranju".
"Obje su teme izazvale veliki interes, ali smo obje proveli na način koji smo htjeli, uvjereni da radimo dobro", rekao je. 

Kolinda je, iako je prije podržava Istanbulsku konvenciju, kada je na red došla njena ratifikacija bila vrlo rezervirana što je također dovelo do zaoštravanja odnosa između nje i Plenkovića koji je politički čvrsto stao iza ratifikacije.

Godina je završila s još uvijek neriješenim problemom oko kupovine američkih aviona F-16 Barak od Izraela, koju je zakočila američka administracija. 

Brojne nesuglasice Kolinde i Plenkovića

Premijer i predsjednica trebali bi po ustavu biti sukreatori vanjske politike, ali na brojnim se primjerima ove godine pokazalo da 'sukreiranje' nije bilo harmonično. 

"Bilo je disonantnih tonova, određenih trenutaka koji se možda i nisu trebali dogoditi", rekao je nedavno u emisiji Hrvatskog radija predsjednik sabora Gordan Jandroković.

Na koje je "tonove" i "trenutke" točno mislio, predsjednik sabora nije rekao. Ali već je početkom godine bilo jasno da Vučićev dolazak nije bio usuglašen.

Činilo se kako između predsjednice i premijera nisu izbrušeni stavovi o temama koje će u Zagrebu biti na dnevnom redu. Plenković je htio da se Vučiću postavi pitanje ratne odštete i isprike za agresiju, što je predsjednica otklonila.

Idući je problem izbio nakon predsjedničina poziva Vladimiru Putinu, s kojim se sastala na marginama Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, da posjeti Hrvatsku. 

Plenković je primjerenost poziva doveo u pitanje pošto je upućen netom nakon trovanja dvostrukog ruskog špijuna u Engleskoj, za što je Zapad optužio Rusiju. 

On, pak, zdušno podupire Ukrajinu, zemlju za koju je bio zadužen u Europskom parlamentu i koja od 2014. i aneksije Krima ima vrlo zategnute odnose s Rusijom. Na summitu SEI-ja osudio rusku akciju u Kerčkom tjesnacu rekavši da se radi o neprihvatljivom kršenju međunarodnog prava.

Između dva najvažnija politička brda u državi u drugoj polovici godine izbila je afera oko odlaska na prihvaćanje tzv. Marakeške deklaracije, UN-ovog sporazuma o izbjeglicama, na koje je predsjednica obećala da doći, ali se potom predomislila čime su i premijer i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ostali zatečeni.

Na javno čuđenje ministrice vanjskih i europskih poslova predsjedničkom odlukom, ona je odgovorila najsnažnijom kritikom MVEP u svome mandatu. Diplomatima je zamjerila loše informiranje javnosti u pogledu Marakeške deklaracije i poručila im da se "malo zbroje". 

Ujedno, pošto iz hrvatskog ustava proizlazi da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju šef države i vlada, Grabar-Kitarović kazala je ljetos da želi dati doprinos budućem hrvatskom predsjedanju EU-om, a ne taj posao u cijelosti prepustiti vladi.

Hrvatska vlada je unaprijed odbila ''ponudu'' rekavši da Hrvatsku u vijeću predstavlja premijer. 

Sukobi između Kolinde i Plenkovića, kada se sve zbroji, bili su jedna od glavnih političkih konstanta ove godine.