Foto: Hina

TKO Hrvatskoj vodi vanjsku politiku? Odnosno, zna li predsjednica što radi vlada i obrnuto? To se pitanje može postaviti nakon što je Plenković popodne objavio da će Hrvatska protjerati ruskog diplomata.

>> Hrvatska protjeruje ruskog diplomata

>> Rusija bijesna zbog protjerivanja diplomata: Ovo neće proći nekažnjeno

>> Javilo se rusko veleposlanstvo, Plenkovićevu odluku smatraju neprijateljskim činom

''Danas ćemo donijeti odluku o proglašavanju jednog akreditiranog ruskog diplomatskog predstavnika u Republici Hrvatskoj nepoželjnim'', objavio je premijer na tiskovnoj konferenciji u Banskim dvorima.

Plenković je kazao da se Hrvatska time solidarizira s Velikom Britanijom u skladu sa zaključcima nedavnog summita Europskog vijeća.

Zanimljivo, Plenković je tu odluku donio nekoliko sati nakon sastanka s Kolindom. Sastanak u vladi jutros nije dugo trajao. O tijeku sastanka nismo saznali baš ništa.

"Bio je to neformalni sastanak i ne mogu vam reći ništa. Bilo je nekoliko tema... Imalo smo zatvoreni sastanak, konzultacije još traju i ne mogu govoriti još o ničemu", rekao je novinarima Gordan Jandroković.

Kolinda se, pak, povukla u svoju privremenu rezidenciju u Karlovcu gdje je preselila ured. Kako je točno izgledao susret nje i Plenkovića, nije nam poznato.

Ono što nam je poznato je da je opet, po tko zna koji put, došlo do ogromnog raskoraka između Pantovčaka i Banskih dvora. Oni bi u teoriji trebali, baš kako nas često uvjeravaju, zajedno sukreirati vanjsku politiku. U praksi je to pravi pravcati kaos, a situacija koja je danas buknula s Rusijom je pravi dokaz i potvrda toga.

Plenković bio na sastanku o Rusiji isti dan kad je Kolinda zvala Putina u Hrvatsku

Naime, prošlog smo tjedna od press službe Kremlja doznali da je naša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u telefonskom razgovoru čestitala ruskom kolegi Vladimiru Putinu na njegovoj pobjedi na predsjedničkim izborima, četvrtoj po redu, i ponovila poziv u posjet Hrvatskoj "u terminu prihvatljivom za obje strane". Prvi put ga je već pozvala pri posjetu Rusiji, kada se susrela s njim u Sočiju i izrazila želju da se taj posjet dogodi tijekom ove godine. Valja napomenuti da je u trenutku kad je Kolinda čestitala Putinu i zvala ga u Hrvatsku afera oko trovanja ruskog špijuna i njegove kćeri u Engleskoj već naveliko punila naslovnice svjetskih medija.

Zapravo, tog istog dana naš premijer Andrej Plenković sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku Europskog vijeća koje je dogovorilo zajedničku izjavu u kojoj je dalo do znanja da se "slaže s britanskom vladom da je Rusija vrlo vjerojatno odgovorna za napad u Salisburyju i da nema drugog vjerojatnog objašnjenja". Napad o kojem je riječ pokušaj je ubojstva britansko-ruskog dvostrukog špijuna Sergeja Skripala i njegove kćeri Julije, i to teškim nervnim otrovom koji je, prema svjedočanstvima ruskih zviždača, tajno razvijen osamdesetih godina u Sovjetskom Savezu. Skripalovi su i dalje u bolnici u kritičnom stanju i sumnja se da će se ikad oporaviti, a osim njih u bolnici su završila i dvojica britanskih policajaca, dok je veći broj prolaznika zatražio liječničku pomoć.

"Tijekom večere razgovarali smo o dvije bitne teme. Jedna je, dakle, nakon ovog napada u Ujedinjenom Kraljevstvu, u Salisburyju, gdje je britanska premijerka Theresa May dala podrobne informacije o kakvom je napadu riječ, kakvo je kemijsko oružje korišteno, da postoji vrlo visoka vjerojatnost da je taj napad, prema mišljenju njezinih službi i svih dostupnih informacija, organiziran od strane Ruske Federacije. Tu su sve članice pokazale solidarnost, usvojeni su dosta čvrsti zaključci, očekuje se također vrlo vjerojatno da se povuku određeni diplomatski potezi koje su već neke države članice najavile", rekao je Plenković novinarima prošlog tjedna, praktički nekoliko sati nakon što je Kremlj objavio kako je Kolinda Putina zvala u Hrvatsku.

I dok se kod posjete Aleksandra Vučića, gdje je također vidjelo da vlada i predsjednica nisu na istim valjnim duljinama, stvar mogla tumačiti u kontekstu uvijek nategnutih odnosa sa Srbijom, ovo s Rusijom je puno ozbiljnije. Naime, ovim slučajem vlada i predsjednica su dokazali da oni vanjsku politiku ne dogovaraju ni kod puno važnijih stvari. Dapače, ni kod velikih svjetskih kriza kakva ova dramatična situacija s trovanjem špijuna i blokiranjem Rusije svakako jest.