Foto: HUB

NA DANAS održanoj konferenciji pod nazivom "Krediti i gospodarski rast", koju je organizirala Hrvatska udruga banaka (HUB) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), sudjelovalo je više od 200 gospodarstvenika, predstavnika Vlade i Hrvatskog sabora, predstavnika stranih veleposlanstava u Hrvatskoj, domaćih i međunarodnih financijskih institucija te gospodarskih i financijskih stručnjaka i analitičara, priopćili su iz HUB-a.

Marić: Prije krize krediti su rasli po stopama i od 40 posto

Ministar financija Zdravko Marić u uvodnom izlaganju podsjetio je kako je prije krize kreditni rast u Hrvatskoj iznosio 25 posto, u nekim godinama čak i preko 40 posto, a sada imamo suprotan trend.

"U posljednjih šest godina rast kredita na razini sustava bio je oko jedan posto, no isključi li se država iz te statistike, zapravo smo svjedočili kreditnom padu od jedan posto. Pred nama je veliki izazov u tom području. Cilj nam je ostvariti održivi gospodarski rast kojeg će pratiti kreditni rast. Rizike mogu pobijediti jedino država, tvrtke i financijski sektor zajedno“- istaknuo je ministar Marić.

Zdenko Adrović, direktor HUB-a, u pozdravnom je govoru istaknuo kako je na razini države potrebno provesti fiskalnu konsolidaciju i uvesti bolju regulaciju, što bi dovelo do općeg smanjenja rizika te nižih kamatnih stopa i boljeg položaja kreditora.

"Iako se danas bavimo primarno kreditima i gospodarskim rastom i tragamo za odgovorom na pitanje kako pobijediti rizike koji negativno utječu na kreditiranje, ne treba zaboraviti da je ovo samo jedna kockica u velikoj slagalici ukupnog gospodarskog stanja zemlje. Izuzetno je važno provesti reforme koje dugo tražimo te ukloniti brojne prepreke tekućem i investicijskom poslovanju gospodarskog sektora", istaknuo je Adrović.

Deranja: Reforme su još uvijek na čekanju

Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, naglasila je kako poduzetnici traže snažniju potporu banaka, a banke pak sa svoje strane traže kvalitetnije i manje rizične projekte.

"No, problemi s kreditima i financiranjem, iako značajni, nisu jedini problemi s kojima se suočavaju tvrtke u našoj zemlji. Visoki porezi, stalne promjene zakona, spora i komplicirana birokracija, pravna nesigurnost – samo su dio onoga što negativno ili otežavajuće utječe na poslovanje u Hrvatskoj. I to podjednako i tvrtki i banaka i drugih financijskih institucija. Bez rješavanja svega spomenutog i još mnogih drugih problema, mogućnosti razvoja i rasta hrvatskog gospodarstva ostaju vrlo ograničene. A reforme su, nažalost, još uvijek na čekanju", zaključila je Deranja.

Dubravko Mihaljek,voditelj Odjela za globalnu makroekonomsku analizu u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) prezentirao je rezultate međunarodnih istraživanja koja su koristila podatke poduzeća i banaka i koja pokazuju da banke u krizi uistinu zaoštravaju kreditne politike. Mihaljek je istaknuo: "Među velikom većinom ekonomista još uvijek prevladava stav da je djelotvoran i razvijen financijski sustav jedan od temeljnih preduvjeta za dugoročno održiv rast. To se posebno odnosi na manje razvijena gospodarstva poput onih u središnjoj i istočnoj Europi. Realnom sektoru u tim gospodarstvima banke su potrebne kao izvor financiranja tekućeg poslovanja i osobito investicija, jer alternativni izvori financiranja jednostavno ne postoje za većinu poduzeća."

Vujčić: Prezaduženost otežava oporavak kreditiranja

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, rekao je da se prije izbijanja krize odvijao "neodrživ rast kredita i neučinkovita alokacija", što je dovelo do visoke zaduženosti nekih poduzeća i otežanog servisiranja duga.

Iznio je podatke prema kojima je hrvatski korporativni sektor među najzaduženijima u Srednjoj i Istočnoj Europi, pri čemu je gotovo trećina duga korporativnog sektora ocijenjena prekomjernom.

"Oporavak i optimističnija očekivanja potiču potražnju, ali prezaduženost i nedostatak kolaterala opterećuju oporavak potražnje za kreditima", naglasio je guverner Vujčić.
Istaknuo je kako je za povoljnije uvjete financiranja potreban bolji okvir za rješavanje loših kredita, odnosno učinkovitije stečajne procedure i otklanjanje poreznih dvojbi, dok manjak kolaterala upućuje na potencijal za značajnije korištenje jamstvenih shema i EU fondova.

"Rast kreditiranja vjerojatno se ne može smatrati ključnim čimbenikom niti formulom za konačni oporavak hrvatskog gospodarstva. To mora biti rast izvoza i povećanje konkurentnosti domaće ekonomije temeljeno na strukturnim reformama", rekao je guverner.