ODBOR Ujedinjenih naroda (UN) donio je odluku da zemlje članice ne mogu vratiti nazad u njihove države one ljude koji su iz njih pobjegli zbog po život ugrožavajućih posljedica klimatskih promjena.

Ova značajna presuda, smatraju mnogi politički komentatori, mogla bi stvoriti poplavu pravnih zahtjeva raseljenih ljudi širom svijeta.

Slučaj Ioane Teitiota

UN-ov Odbor za ljudska prava donio je presudu u slučaju Ioanea Teitiote koji je zatražio zaštitu Novog Zelanda jer mu je navodno u rodnoj državi Kiribati bio ugrožen život. Republika Kiribati otočna je država u središnjem dijelu Tihog oceana, a u opasnosti je da postane prva zemlja koja će nestati zbog porasta razine mora.

Odbor je presudio protiv Teitiote, na temelju toga što njegov život nije u ovome trenutku ugrožen, ali je također istaknuo da zemlje mogu prekršiti međunarodna ljudska prava ako prisilno vrate natrag ljude u zemlje u kojima klimatske promjene predstavljaju neposrednu prijetnju.

Odluka bi mogla imati značajan utjecaj na buduće zahtjeve jer sve više raste broj ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog posljedica klimatskih promjena. Očekuje se da će u sljedećih desetak godina na desetine milijuna ljudi emigrirati iz svojih zemalja zbog suše i gladi, piše CNN.

143 milijuna ljudi mogli bi postati klimatski migranti

Prema istraživanju Svjetske banke iz 2018., 143 milijuna ljudi diljem Južne Azije, subsaharske Afrike i Latinske Amerike mogli bi uskoro postati klimatski migranti.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) kategorizirao je Kiribate kao jednu od šest zemalja Tihog oceana koje su najviše ugrožene zbog porasta razine mora. Prema IPCC-u, zbog erozije obale i onečišćenja slatkom vodom, država Kiribati mogla bi postati nenastanjiva već 2050.