KORONAKRIZA je brojne tvrtke u Hrvatskoj i u svijetu bacila na koljena. No kao i u svakoj krizi, osim gubitnika, postoje i dobitnici, tvrtke čije je poslovanje u godini pandemije koronavirusa ostvarilo značajan rast.

Uglavnom je riječ o tvrtkama koje se bave proizvodnjom hrane, lijekova i higijenskih potrepština, kao i o onima iz IT sektora. Određeni rast aktivnosti imale su i građevinske tvrtke, što se može povezati s realizacijom projekata koji se financiraju iz fondova EU, ali i obnovom Zagreba nakon potresa u ožujku prošle godine, koja je dosad uglavnom bila u privatnoj režiji. 

Dva lockdowna potopila su ugostitelje

S druge strane tvrtke koje se bave pružanjem usluga u 2020. su doživjele velik udarac. Prošla sezona bila je znatno slabija od one iz 2019. godine, dok su širenje koronavirusa i dva lockdowna - najprije potpuni na proljeće, a potom i parcijalni s kraja prošle godine, koji još uvijek traje, dotukli ugostiteljstvo. Ograničenja slobode kretanja naštetila su i prijevozu. Potonule su i djelatnosti poput zabave, ali i pružanja osobnih usluga, poput frizera, pedikera, kozmetičara i sličnih djelatnosti. 

Potvrdu toga daju i nedavno objavljeni podaci Fine, prema kojima se ukupna porezna osnovica hrvatskih tvrtki u prvih devet mjeseci prošle godine smanjila 8.7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Fina je do tih podataka došla analizirajući podatke Porezne uprave o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca. Ti podaci svjedoče o padu prihoda tvrtki, zbog čega se i njihova obveza plaćanja PDV-a smanjila.

Po Fininim podacima jedan od najvećih gubitnika upravo je sektor turizma i ugostiteljstva, s padom porezne osnovice, koja se temelji na ostvarenim prihodima, od čak 45.1 posto. Djelatnost prijevoza i skladištenja u prvih je devet mjeseci imala pad prometa od 14.4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, a umjetnost, zabava i rekreacija od čak 30.2 posto. 

Poljoprivrednici kažu da im je u koronakrizi krenulo

Pad je imala i prerađivačka industrija, i to 6.1 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine. No ovdje treba voditi računa o tome da prerađivačka industrija obuhvaća brojne industrijske grane, a one nisu jednako prošle u koronakrizi. Primjerice, podaci o poslovanju velikih prehrambenih kompanija, poput Podravke, pokazuju da je njihovo poslovanje u jeku koronakrize ojačalo. Slične informacije dolaze i iz dijela poljoprivrede.  

"Nama je 2020. bila prilično dobra godina. Moj dojam je da se lani više kupovalo od OPG-ova nego prethodnih godina i da su se ljudi više okretali domaćim proizvodima. Mi proizvodimo bobičasto voće i zapravo nam je lani sve dobro išlo - i ribizle, i maline, i kupine, i u veleprodaji i u maloprodaji", kaže za Index Matija Cetinić Frankos, vlasnik OPG-a iz Donjeg Laduča kod Zaprešića. Dodaje kako je i lani angažirao nekoliko sezonaca na berbi voća.

Kreirane su Facebook grupe za prodaju proizvoda različitih OPG-ova

Ipak, kriza koju je izazvala pandemija koronavirusa donijela je i neke promjene u poslovanju hrvatskih poljoprivrednika. Posebno u vrijeme proljetnog lockdowna, kada je puno toga ionako bilo zatvoreno. Jedna od promjena je, napominje naš sugovornik, udruživanje OPG-ova na društvenim mrežama, posebno na Facebooku, kako bi pospješili prodaju svojih proizvoda. 

Inače, prema podacima koje je objavila Fina, ukupan iznos oporezivih transakcija u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prvih je devet mjeseci prošle godine porastao 0.1 posto. Stopa rasta je mala, ali svakako indikativna, ako se uzme u obzir da su brojne druge, za hrvatsko gospodarstvo značajnije djelatnosti, tonule i po dvoznamenkastim stopama. 

IT sektor je na dobitku

Rezultatima poslovanja zadovoljne su i tvrtke iz IT sektora, premda i među njima ima razlika. U zagrebačkoj tvrtki Infinum, primjerice, kažu da im je prošla godina bila rekordna. 

"Dobili smo nove klijente i neke veće partnere, poput Porschea, s kojim smo pokrenuli zajedničko ulaganje Porsche Digital Croatia. Na to je sigurno utjecala ubrzana digitalizacija, odnosno digitalna transformacija prije svega tvrtki, ali i državne uprave. Lani smo na razini grupe ostvarili prihode od oko 105 milijuna kuna, što je oko 30 posto više nego godinu ranije, a imali smo i veću dobit nego 2019. godine", ističe za Index operativni direktor Infinuma Nikola Kapraljević. 

Podaci Fine pokazuju da je ukupna porezna osnovica u sektoru informacija i komunikacija u prvih devet mjeseci prošle godine pala 1.6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. No i ovdje se radi o heterogenoj skupini djelatnosti, među kojima su IT tvrtke samo jedna od obuhvaćenih grana. Djelatnosti vezane uz digitalizaciju i softvere svakako spadaju, kažu stručnjaci, među dobitnike u koronakrizi. 

Dobro su prošle tvrtke okrenute izvozu, inovacijama i digitalizaciji 

"Proizvodnja hrane, lijekova i higijenskih potrepština te IT sektor, posebno onaj njegov dio koji je vezan uz digitalizaciju i koji je izvozno orijentiran, u prošloj su godini ostvarili dobre rezultate. Općenito se može reći da su dobro prošle one tvrtke koje su okrenute izvozu i inovacijama, digitalizaciji i zelenoj tranziciji. One su i u ovoj krizi pokazale veću otpornost", ocjenjuje za Index Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje i da dio zasluga za uspjeh domaćih kompanija u koronakrizi leži u poremećajima u dobavnim lancima na početku pandemije. 

Rast porezne osnovice od 1.2 posto u prvih je devet mjeseci 2020. godine, prema podacima koje je objavila Fina, iskazao i sektor građevinarstva. Povećanje prihoda u građevinarstvu može se, kažu ekonomisti, pripisati projektima koji se financiraju iz fondova EU, ali i obnovi Zagreba i okolice nakon potresa u ožujku prošle godine, iako se, u pravilu, radilo o obnovi u režiji samih vlasnika objekata, budući da prava, organizirana i od države sufinancirana obnova metropole tek treba krenuti. Podaci Fine, naravno, ne obuhvaćaju još razorniji petrinjski potres sa samog kraja prošle godine, obnova od kojeg, s obzirom na to da se tlo i dalje trese, još nije krenula. 

Velike tvrtke su lakše podnijele korona-udar na poslovanje od manjih

Iz podataka koje je objavila Fina u svojoj analizi „Poslovanje u uvjetima pandemije - najstabilniji poduzetnici u RH“ proizlazi i da su korona-udar na poslovanje lakše podnijele veće nego manje tvrtke. To je i razumljivo, s obzirom na to da su velike kompanije prethodnih godina uspjele staviti nešto novaca na stranu, što im je dobro došlo u kriznim vremenima. Neke su, kako kažu sami poduzetnici, odustajale i od investicija i tako osigurale novac koji im je neophodan za poslovanje.

S druge strane, manje tvrtke u pravilu nisu imale ušteđevinu, a one koje jesu, novac su brzo potrošile. To im je smanjilo i manevarski prostor za daljnji rad. Taj je problem posebno došao kod izražaja kod ugostitelja za većinu kojih je novi, ograničeni lockdown, u kojem su ostali bez ikakvih prihoda, pravi Armagedon. Mnogi ugostitelji stoga, kako su upozorili iz Nacionalne udruge ugostitelja, već gase tvrtke, a njihovi radnici, unatoč mjerama države za očuvanje zaposlenosti, odlaze na burzu. 

Hotelijeri, ugostitelji i prijevoznici su "na iglama", ne znaju što im nosi 2021. godina

Nastavak pandemije koronavirusa i u ovoj godini izravna je prijetnja poslovanju brojnih hrvatskih tvrtki. Nije tu riječ samo o ugostiteljima nego i o turizmu općenito, budući da je već sada prilično izvjesno da će i ova sezona, iako će vjerojatno biti bolja od lanjske, ipak biti daleko ispod rezultata iz 2019. godine. U velikim je problemima i estrada, dok prijevoznici na iglama iščekuju odluke o jačanju ili labavljenju mjera kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim europskim zemljama. 

U problemima je i financijski sektor kojem prijeti eksplozija loših kredita. U svakom slučaju, podaci Fine pokazuju da se ukupna porezna osnovica financijskog sektora u razdoblju od siječnja do kraja rujna prošle godine smanjila 18.7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. 

Tvrtke režu troškove, posljedice osjeća cijelo gospodarstvo

Ne čudi stoga što je većina oprezna kada iznosi očekivanja od ove godine. Kapraljević upozorava da će 2021., po svemu sudeći, biti malo izazovnija, iako IT sektor i u njoj očekuje rast. 

"Digitalizacija će i dalje biti u fokusu i generirati potražnju za softverom, ali očekujem i da će tvrtke, zbog smanjenih prihoda, biti prisiljene rezati troškove. Posljedica toga bi mogla biti nešto izazovnija godina u odnosu na prethodne, no očekujemo i dalje ozbiljan rast", poručuje Kapraljević. 

Poljoprivrednici su optimističniji pa Cetinić Frankos očekuje rast potražnje za domaćim prehrambenim proizvodima i u 2021. godini. 

"Očekujem da će se i u ovoj godini nastaviti pozitivan trend za nas poljoprivrednike, iako je to, s obzirom na okolnosti u kojima živimo i radimo, teško prognozirati. No važno je da jača svijest o domaćim proizvodima", kaže Cetinić Frankos. 

Građevinare čeka velik posao obnove od potresa, ali nedostaje radna snaga

U ovoj bi godini pune ruke posla trebali imati građevinari. Osim provedbe projekata koji se sufinanciraju iz fondova EU, čeka ih i vrlo zahtjevan posao obnove u potresima porušenih krajeva. No treba upozoriti da je veliko pitanje hoće li građevinci imati dovoljno radne snage za tako velike poslove, budući da je velik broj građevinskih radnika odselio iz Hrvatske, a uvoz radne snage otežavaju mjere za suzbijanje koronavirusa. 

Tvrtkama koje se bave uslugama, a posebno hotelijerstvu i ugostiteljstvu, ne preostaje drugo nego da pokušaju dočekati turističku sezonu. Ona će u najvećoj mjeri ovisiti o mogućnostima putovanja u novim uvjetima. 

Svjetska politika morala bi dati odgovor na pitanje kako živjeti i raditi u "virus-okolnostima"

U cijeloj priči, napominje Aralica, i svjetska će politika morati dati svoj doprinos. Jasno je, naime, da će ekonomska kretanja i u Hrvatskoj i u svijetu ovisiti o stanju pandemije koronavirusa, ali i o tome kako će se odvijati cijepljenje stanovništva, kao i kakva će ograničenja poduzimati pojedine države. 

Na kraju, pitanje je, zaključuje Aralica, i kako će svjetska ekonomija funkcionirati u "virus-okolnostima", budući da nitko ne zna hoće li se, nakon korone, pojaviti i neki novi virusi. Za to je potreban dogovor na međunarodnoj razini i prilagodba ekonomije novim uvjetima.