KINA je desetljećima njegovala svoj tehnološki sektor. Suočen s velikom javnozdravstvenom krizom, Peking potiče svoje tehnološke kompanije da se pridruže borbi protiv novog koronavirusa. Kineski tehnološki giganti reagirali su na epidemiju razvojem autonomnih vozila za dostavu zaliha medicinskim radnicima, opremanjem dronova termalnim kamerama kako bi se poboljšalo otkrivanje virusa i prepuštajući svoje računalne potencijale u svrhu razvoja cjepiva, piše CNN Business.

Nije jasno kako tehnologija može pomoći u kontroli virusa, kojim je dosad širom svijeta zaraženo preko 80.000 ljudi, a umrlo je više od 2800, uglavnom u Kini. Neki od dosadašnjih napora ograničeni su opsegom i veličinom, ali Peking je jasno rekao da je borba protiv virusa nacionalni prioritet koji zahtijeva kolektivnu akciju.

Vlada je dugo isticala tehnološke inovacije kao važan stup rasta, a Peking je u nastojanjima da razvije tehnološki sektor sposoban konkurirati Silicijskoj dolini potrošio milijarde dolara na subvencije, zajmove i obveznice, osmišljene kako bi potaknule napredak umjetne inteligencije, autonomnih vozila i drugih područja.

"U borbi protiv epidemije ne može se pobijediti bez potpore znanosti i tehnologije", rekao je početkom veljače kineski predsjednik Jinping Xi za državnu novinsku agenciju Xinhua.

Dodao je da Kina treba pojačati klinička istraživanja cjepiva i antiviralnih lijekova, kao i proširiti mogućnosti online prodaje za desetke milijuna ljudi koji ostaju u svojim domovima kako bi se spriječilo širenje bolesti, piše CNN. Kinesko ministarstvo znanosti i tehnologije pozvalo je tehnološki sektor u pomoć sugerirajući da treba razviti robote i uređaje za mjerenje temperature koji smanjuju potrebu za ljudskim kontaktom.

U Kini je 2018. godine bilo sjedište devet od 20 najvrjednijih svjetskih tehnoloških kompanija

Nastojanja Kine da stvori vlastitu Silicijsku dolinu datiraju iz 80-ih godina, kad su vlasti počele dijelove zemlje označavati kao "zone visokotehnološkog razvoja", fokusirane na potrošačku elektroniku i biotehnologiju. Tih 168 zona imalo je 2018. godine, prema službenim statistikama, 4,7 trilijuna dolara prihoda.

Tehnologija je također okosnica pekinške inicijative "Made in China 2025", koja planira preusmjeravanje gospodarstva iz proizvodnog u visokotehnološki sektor. Ovaj mandat podrazumijevao je investiranje milijardi dolara iz vladinih fondova u sektore kao što su komunikacije, mikročipovi i robotika. Fokus na tehnologiju bio je uspješan, nastavlja CNN. U Kini je 2018. godine bilo sjedište devet od 20 najvrjednijih svjetskih tehnoloških kompanija, što je ogroman skok u odnosu na prije pet godina, kad su samo dvije kompanije bile kineske, pokazuju podaci tvrtke Kleiner Perkins.

Dok se Kina bori protiv koronavirusa, tehnologija neće biti "dominantan faktor" koji će zaustaviti epidemiju, smatra Danny Mu, pekinški analitičar novih tehnologija za Forrester. No prema njegovim riječima, ovaj sektor može biti koristan, može ponuditi digitalne usluge poput dostave hrane i mobilnog plaćanja i tako ljudima pomoći da se "bolje nose s epidemijom".

U veljači je Tencent otvorio vrata svog superračunalnog centra, odnosno uređaja koji mogu izvoditi proračune bitno brže od običnog PC-ja, kako bi znanstvenicima pomogao u potrazi za lijekom. U akciju su se uključili i Pekinški institut za životne znanosti i Sveučilište Tsinghua. Najveći kineski davatelj usluga prijevoza Didi udružio se s humanitarnim i medicinskim organizacijama kako bi radnicima na zadacima analize podataka, online simulacija i logističke potpore omogućio besplatno korištenje svojih servera. Druge kompanije angažiraju robote kako bi se izbjegao kontakt među ljudima.

"Možete reći da je to privid ili smicalica, ali kineske tehnološke kompanije mogu biti vrlo odgovorne i svestrane", kaže za CNN Eliam Huang, analitičarka Coresight Researcha.

Roboti nose hranu

Na primjer, velika kompanija za dostavu hrane Meituan Dianping predstavila je u nekim svojim partnerskim restoranima u Pekingu robota koji pomaže donijeti hranu iz kuhinje do kupaca koji čekaju preuzimanje ili do dostavnih radnika. Meituan želi proširiti program i na druge gradove pokaže li se uspješnim u Pekingu. Kineski e-commerce gigant JD.com istodobno je predstavio samovozeće robote koji u Wuhanu, gdje se virus prvo pojavio, dostavljaju hranu medicinskim radnicima.

Ovi roboti izgledaju i funkcioniraju kao mali automobili i bolnicama koje tretiraju ponajprije pacijente s koronavirusom dostavljaju hranu. Ruta je relativno kratka, samo 600 metara do bolnice, ali uklanja potrebu za ljudskom aktivnošću i tako pomaže zaštititi kupca i zaposlenika, kaže Qi Kong, šef autonomnog prijevoza za JD Logistics.

"Kad smo saznali za situaciju u Wuhanu, počeli smo tamo usmjeravati svoje resurse. Bili smo u vremenskom škripcu. Trebalo nam je samo četiri dana kako bismo postigli da algoritam bude spreman, od simulacije do praktične vježbe", rekao je Qi za CNN Business.

A startup Shanghai TMIRob šalje desetke robota u bolnice širom Wuhana, koji tamo ispuštaju dezinfekcijsko sredstvo po izolacijskim odjelima, jedinicama intenzivne njege i operacijskim dvoranama.

Dronovi prate treba li nekome pomoć

Tijekom epidemije koriste se i dronovi. Tehnologija omogućava vlastima da skeniraju mase ljudi i uočavaju je li nekome potrebna medicinska pomoć, navodi MicroMultiCopter, startup iz Shenzhena koji je po Kini poslao 100 svojih letjelica. S njima je i gotovo 200 zaposlenika koji u zapovjednim centrima u realnom vremenu nadziru oni što dronovi snimaju.

"Cijela kompanija radi prekovremeno. Ovo je najbolji test za naš sustav dronova i najbolji izlog prema svijetu", rekao je za CNN glasnogovornik MicroMultiCoptera.
Korištenje dronova i druge tehnologije izložilo je Kinu kritici da se radi o policijskoj državi. Aktivisti za ljudska prava upozoravali su na korištenje tehnologije kako bi se kršile slobode. Kina već dugo koristi prepoznavanje lica, umjetnu inteligenciju i druge tehnologije kako bi suzbila kriminal i nadzirala svoje građane. A tehnološke kompanije kao što je Tencent već godinama su pod optužbom da na internetu cenzuriraju politički osjetljive teme u Kini. Tencent je objavio kako "poštuje i slijedi lokalne zakone i regulativu" u zemljama u kojima posluje.

Kineski tehnološki sektor već dugo ima koristi od podrške iz Pekinga, rekla je Huang, analitičarka Coresight Researcha. Središnja vlada usmjerila je prošle godine 3,9 posto državnog proračuna u znanost i tehnologiju, što je 14 posto više nego godinu ranije.

"To pokazuje da vlada visoko cijeni razvoj tehnologije, kao i njenu predanost daljnjem poticanju tehnoloških inovacija. Vlasti pomažu da se sve događa brže. Međutim, u Kini ima malo etičkog otpora i etičkog nadzora", zaključila je Huang za CNN Business.