NEZAVISNI predsjednički kandidat Dejan Kovač poručio je da, dok se Hrvatskoj približava recesija i kriza, neki se još uvijek bave ustašama i partizanima, a ustvrdio je i kako će kao predsjednik vjerojatno otići u Jasenovac, dok za Bleiburg nije siguran.

"Dolazi recesija, dolazi kriza i ako sljedeći sastav vlade ne provede ozbiljne reforme, uskoro neće biti važno pitanje gdje si bio '91. nego gdje si bio 2019. Mi se i dalje bavimo partizanima i ustašama, to jest našim djedovima, umjesto da se bacimo u koštac s problemima naše djece", kazao je Kovač prilikom posjeta Renesansnom festivalu u Koprivnici.

Ustvrdilo je i kako je došlo vrijeme za uvođenje renesanse u isluženi politički sustav te je dodao da je kandidat produktivne, a ne birokratske Hrvatske.

Na pitanje kako će se odrediti prema temama Drugog svjetskog rata, odnosno hoće li kao predsjednik odlaziti na Jasenovac i Bleiburg, Kovač je kazao da će stratišta iz tog vremena obilaziti kako bi zapalio svijeće žrtvama, a ne da bi prodavao političke floskule.

"Kao predsjednik, na Jasenovac ću vrlo vjerojatno otići, ali za Bleiburg nisam siguran", poručio je Kovač.

Na pitanje, kome bi pružio svoju potporu - Kolindi Grabar Kitarović ili Zoranu Milanoviću, ako sam ispadne u prvom krugu predsjedničkih izbora, Kovač je uzvratio kako niti jedno od njih nije kvalitetan kandidat, a otkrio je i kako je na prošlim predsjedničkim izborima glasao za Ivu Josipovića.

Danas o Podravki odlučuju politički kadrovi, a ne tržište

Kovač se osvrnuo i na mogućnost privatizacije koprivničke Podravke te sličnih tvrtki u kojima država posjeduje svoj vlasnički udio. Rekao je da će kao predsjednik predložiti vladi da proda dionice tih tvrtki.

"Predložio bih da se ta prodaja odvija na način kako je tekla prodaja HT-ovih dionica. Odnosno, pravo prvokupa trebali bi imati građani koji će kasnije odlučiti hoće li dionice prodavati na slobodnom tržištu ili će ih zadržati. Danas o Podravki odlučuju politički kadrovi i lobiji, a ne tržište", izjavio je Kovač koji se zalaže za liberalizaciju tržišta i imovine. Napomenuo je da je Hrvatska peta po držanoj imovini u EU, a da su ispred nas samo skandinavske zemlje.

Želi, kaže, vidjeti što više hrvatskih proizvoda diljem svijeta.

"Uloga mene kao predsjednika bit će u tome da restrukturiram postojeću birokratsku diplomaciju. Ona će ubuduće povezivati naše firme s inozemnim tržištima, a neće samo boraviti u stranim zemljama na račun poreznih obveznika. Današnja diplomacija mora služiti poput trgovačkih putnika i tako se treba valorizirati rad svakog diplomata", naglasio je.