ŠVEDSKI premijer Ulf Kristersson traži novi mandat na nedjeljnim izborima i najavljuje da je spreman uvesti krajnje desne Švedske demokrate u vladu ako njegov blok pobijedi. Takav bi potez predstavljao potpuni zaokret od obećanja koje je 2018. dao Hedi Fried, preživjeloj žrtvi holokausta, kada je tvrdio da njegovi Umjereni nikada neće surađivati s tom strankom.

No, upravo mu je podrška Švedskih demokrata prije četiri godine omogućila formiranje manjinske desne vlade i pokretanje oštrijeg kursa prema imigraciji i kriminalu, piše Reuters.

Rezultati oštrije politike

Kristerssonova vlada već je provela značajne promjene. Ukinula je mogućnost stalnog boravka za tražitelje azila i pooštrila pravila o protjerivanju. Iako je morala odustati od prijedloga da se najteži prijestupnici mogu zatvarati već s 13 godina i prihvatiti dobnu granicu od 14 godina, uvela je strože kazne i dala policiji veće ovlasti.

"Neke temeljne stvari u Švedskoj jednostavno nisu funkcionirale", izjavio je 62-godišnji Kristersson u kolovozu na predstavljanju stranačkog programa. Vlada ističe da je broj zahtjeva za azil pao na najnižu razinu u 40 godina, a broj smrtnih slučajeva u oružanim obračunima smanjen je za 75 posto.

Pragmatizam ispred principa

Kada je Kristersson 2017. preuzeo vodstvo Umjerenih, situacija je bila složena. Desni centar bio je podijeljen oko suradnje sa Švedskim demokratima i nije imao jasan put do vlasti, a sam Kristersson se u mladosti zalagao za otvorene granice.

On je pragmatizam stavio ispred ranijih principa i prekinuo tabu suradnje s krajnjom desnicom. To je desnom centru otvorilo put do pobjede 2022. i osiguralo četiri godine stabilne vlasti, što je rijetkost u novijoj švedskoj povijesti.

Njegov smiren i upravljački stil vodstva pomogao je ublažiti unutarstranačke sukobe. Uspio je prebroditi i pitanja o vlastitoj prosudbi pri odabiru savjetnika, uključujući i slučaj suradnika optuženog da je tajne dokumente ostavio u hotelu. "On se pozicionira kao odrasla osoba u sobi i u tome je uglavnom uspješan", komentirala je Jenny Madestam, politologinja sa Sveučilišta Sodertorn.

Upozorenja na daljnje jačanje desnice

Kritičari smatraju da Kristersson u borbi za vlast riskira trajno učvršćivanje protuimigracijske politike u samom središtu švedskog političkog života i daljnje pomicanje zemlje udesno. "Posljednjih godina živjela sam u Americi Donalda Trumpa i vidjela sam kako brzo stvari mogu krenuti u krivom smjeru", rekla je Birgitta Ohlsson iz oporbene Stranke centra i bivša ministrica za EU poslove.

Ankete uoči izbora pokazuju potpunu izjednačenost lijevog i desnog bloka. Ako birači ponovno daju povjerenje desnoj opciji, Kristerssonov pragmatizam mogao bi se naći pred novim izazovom. Švedski demokrati mogli bi osvojiti više glasova od njegovih Umjerenih.

Većina analitičara i dalje očekuje da će Kristersson ostati premijer, ali uz znatno oslabljen autoritet. "Švedski demokrati tada bi u praksi imali kontrolu", zaključuje Marie Demker, profesorica politologije na Sveučilištu u Göteborgu.