ANALIZA rizika od nastanka prometnih nesreća s poginulima i teško ozlijeđenim osobama na dionici Krčke magistrale pokazala je da samo deset posto te dionice zadovoljava minimalno prihvatljivu ocjenu od tri zvjezdice.

Ostali dijelovi te prometnice su prema iRAP SRS metodologiji svrstani u kategorije neprihvatljivo visokog rizika, rekao je Marijan Jakovljević s Fakulteta prometnih znanosti na stručnom skupu Sigurnost i mobilnost, koji su organizirali Hrvatski autoklub (HAK) i Grad Zagreb.

Na većini trase krčke dionice nema odgovarajuće zaštite

Pregledom videozapisa krčke dionice uočeno je da na većini trase ne postoji odgovarajuća zaštita od naleta vozila na različite vrste krutih objekata i rasvjetnih stupova smještenih uz samu cestu.

Osim toga, rekao je Jakovljević, na velikom djelu promatrane prometnice uočena je potencijalna opasnost od naleta vozila na opasne završne dijelove odbojnih ograda te opasnost od slijetanja vozila s ceste u visokom nasipu.

Riziku od stradavanja doprinosi i veći broj nekvalitetno projektiranih i loše opremljenih raskrižja te nepreglednih cestovnih priključaka.

U sklopu tog istraživanja provedena je analiza najpovoljnijeg odnosa koristi i troškova sanacije prometnice radi podizanja sigurnosti.

Optimalna verzija, kojom bi se razina sigurnosti na većini prometnice podigla na zadovoljavajuću srednju razinu rizika (tri zvjezdice), stajala bi 26,3 milijuna kuna, dok bi najskuplja verzija stajala 107 milijuna kuna.

Podaci o ukupnom stanju sigurnosti na cestama, koje je predstavio Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, pokazali su da je lani u odnosu na 2017. zabilježeno smanjenje svih pokazatelja, uključujući broj poginulih i ukupni broj nesreća.

No broj poginulih na putu do bolnice ili u bolnici lani je iznosi oko 33 posto, što govori da ima još prostora za smanjenje ukupnog stradavanja jer u razvijenim zemljama taj broj iznosi oko 20 posto

Na cestama osjetno manje poginulih nego devedesetih

Od početka hrvatske neovisnosti, odnosno 1990. kad je na cestama poginulo 1360 ljudi, taj crni broj se osjetno smanjio pa je lani iznosio 317 poginulih, iako sada na cestama ima barem dvostruko više vozača.

Zadovoljstva nema dok i jedna osoba stradava u prometu, ali ohrabruje podatak da je u ovogodišnjih osam mjeseci poginula 41 osoba, što je 18,6 posto manje poginulih nego lani, te da je za gotovo 20 posto manje teško ozlijeđenih.

Policija, kazao je Huljak, najveću pažnju posvećuje tzv. četirima ubojicama u prometu - prebrzoj vožnji, alkoholu, nekorištenju pojasa i korištenju mobitela.

Ljudi se i dalje ne vežu na stražnjim sjedištima i puno je ljudi koji su zbog toga stradali. Kad vozač sleti na autocesti i dođe do prevrtanja vozila, onaj tko ispadne, u pravilu pogine, a vezani prolaze s lakšim ozljedama, rekao je Huljak.

Slično je i s mobitelima čije je korištenje u vožnji postala sveprisutna epidemija, iako vožnja i razgovor na mobitel jednostavno ne idu zajedno.

Najviše motociklista gine zbog nepropisne brzine

Podaci o stradavanju motociklista i mopedista pokazuju da ih je u proteklih pet godina prosječno godišnje ginulo 57, dok ih je 670 zadobivalo teške ozljede.

Najviše motociklista poginulo je zbog nepropisne brzine, odnosno njih 58 posto. Od 32 nesreće, motociklisti i mopedisti sami su skrivili 26 ili 81 posto, što pokazuje da je najveći problem njihova brzina.

Zbog nepoštovanja prednosti prolaska stradalo je 14,5 posto motociklista, ali su 75 posto tih nesreća skrivili vozači drugih vozila.