VIŠE od osam milijuna Kubanaca pozvano je u nedjelju na referendum o novom ustavu koji neće usrećiti američkog predsjednika Donalda Trumpa, zakletog neprijatelja socijalizma, jer se u dokumentu, iako uz neke izmjene, zadržava socijalističko uređenje države.

Novi ustav trebao bi zamijeniti onaj iz 1976. unoseći ključne promjene, kao što je priznanje da su tržište, privatno vlasništvo i strana ulaganja nužni kubanskom gospodarstvu koje slabo stoji i muče ga nestašice.

No ne popušta kada je riječ o Kubanskoj komunističkoj partiji naglašavajući da "ljudsko biće ostvaruje puno dostojanstvo samo u socijalizmu i komunizmu".

"Branit ćemo socijalističku revoluciju"

Ta formulacija nije bezopasna s obzirom na aktualne političke napetosti u Latinskoj Americi izazvane krizom u Venezueli.

Ne skrivajući da želi smijeniti s vlasti venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, Donald Trump je u ponedjeljak ustvrdio da su "dani komunizma u Venezueli odbrojani, ali isto tako i u Nikaragvi i na Kubi", trima zemljama koje se u Washingtonu smatra "tiranskom trojkom".

Početkom veljače izrazio je "odlučnost da Amerika nikada ne postane socijalistička".

No manje od 200 kilometara od američkih obala, odlučnost kubanskih komunista je jednako nepokolebljiva. 

"Sagradili smo i branit ćemo socijalističku revoluciju njima pred nosom", rekao je ovaj tjedan kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez.

Sveprisutna kampanja

Vremena diplomatskog zatopljenja između Kube i SAD-a, obilježena otvaranjem veleposlanstava 2015., čine se jako dalekima.

Suočeni s Trumpovim pritiskom,"prva pobjeda koja nam je potrebna, ona je u nedjelju glasom 'da' za ustav, za revoluciju, za Fidela i za Raula", izjavio je predsjednik Miguel Diaz-Canel, koji je u travnju naslijedio braću Castro.

Kubanska vlada već tjednima ne štedi napore u lobiranju za referendumsko "da" (#YoVoto Si). Kampanja je sveprisutna na društvenim mrežama, televiziji, pa čak i na autobusima i u trgovinama.

"Sva ta propaganda je stvorila svojevrstan pritisak da ljudi zaokruže 'da', uvjeravajući da glas 'ne' donosi probleme. Po meni, to je kontraproduktivno", ocijenio je politolog Carlos Alzugaray.

Jednostavno pitanje

Glasački listić ponudit će ipak izbor, odgovor "da" ili "ne", na pitanje: "Hoćete li ratificirati novi Ustav Republike?"

Oporba, za razliku od uobičajenih izbora na kojima obično poziva da se ne glasa ili da se listiće poništi, ovaj put poziva birače da kažu veliko "ne".

No iako se njezin slogan #YoVotoNo često dijeli na društvenim mrežama, teško ga je vidjeti negdje drugdje - nema ga u javnom prostoru i čak je cenzuriran u SMS-ovima.

Prvi službeni rezultati referenduma bit će poznati u ponedjeljak poslijepodne.

70 do 80 posto za ''da''

Vlada vjeruje u premoćnu pobjedu, ali izgleda da ju je iznenadila žestina oporbe.

Godine 1976. ustav je na referendumu bio prihvaćen s 97,7 posto glasova.

Ovaj put Carlos Alzugaray očekuje "70 do 80 posto". "Zemlja se promijenila i ustav je drugačiji, složeniji", rekao je.

A Kubanci sada imaju pristup internetu, posebice otkako je u prosincu uvedena 3G mreža na otoku. Twitter je postao medij za širenje kritika, posebice Kubanaca koji žive u inozemstvu i ne mogu glasati.

"Promijenile su se okolnosti, ovo je jedna od rijetkih prilika da ljudi imaju mogućnost reći 'ne'", kazao je u Miamiju njegov bivši gradonačelnik Tomas Regalado, Amerikanac kubanskog podrijetla.

"Ne" govore i Katolička i Evangelička crkva, koje se žestoko protive definiciji braka kao "zajednici dvoje ljudi", što je prvi korak prema istospolnim brakovima.

Vlada se povukla s tim u vezi, no Katolička crkva i dalje kritizira kubansku "jedinu ideologiju" utemeljenu na socijalizmu.

Ako pobijedi "da", tekst će stupiti na snagu objavom u službenom listu. Od tog datuma predsjednik će moći obnašati samo dva uzastopna mandata od pet godina.

Ako pobijedi "ne", ustav iz 1976. ostat će na snazi i trebat će ga zakonskim putem prilagoditi gospodarskom otvaranju otoka.