LITVA će obnoviti i ojačati drugu važnu cestu kroz Suvalški koridor (koridor Suwalki), strateški prolaz između Poljske i Litve. Mnogi analitičari smatraju da bi upravo na tom području mogao krenuti potencijalni ruski napad na Europsku uniju i NATO.

"Ove su prometnice za nas ključne s aspekta sigurnosti i obrane", rekao je zamjenik litavskog ministra obrane Tomas Godliauskas u razgovoru za Politico. "Oduvijek su bile dio naših planova za dolazak savezničke pomoći u slučaju krize."

Suvalški koridor je uzak, rijetko naseljen pojas zemlje dug oko 100 kilometara, koji s jedne strane graniči s Bjelorusijom, a s druge s ruskom eksklavom Kalinjingradom. To je jedina kopnena veza kojom se baltičke zemlje mogu povezati s ostatkom NATO saveza, a Rusija može napasti s istoka i sa zapada, što ga čini jednom od najopasnijih točaka europske sigurnosti.

Trenutačno kroz koridor prolaze dvije glavne prometnice: jedna vodi od Kaunasa prema Varšavi i dio je vojno-strateške rute Via Baltica, dok druga spaja Vilnius i poljski grad Augustów.
U dogovoru s Poljskom, Litva sada širi svoju infrastrukturu te će modernizirati i cestu Vilnius-Augustów, kako bi bila pogodna i za civilne i za vojne potrebe.

Brža evakuacija i dolazak pomoći

Via Baltica i projekt brze željeznice Rail Baltica trenutačno su glavni putovi za kretanje vojske i opreme. Cilj je omogućiti bržu dostavu opreme, olakšati kretanje trupa i pripremiti uvjete za moguću evakuaciju civila u slučaju rata. "Ovo nam daje dodatnu sigurnost i fleksibilnost u kriznim situacijama", rekao je Godliauskas.

Ovaj projekt dio je šire inicijative Europske unije koja želi ulagati u tzv. dvostruku infrastrukturu, odnosno u projekte koji služe i civilnim i vojnim potrebama. Slične zahvate provode i Španjolska, Belgija i Slovačka. Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius procijenio je da će Unija za prilagodbu svojih prometnih mreža morati uložiti najmanje 70 milijardi eura.

Osim obnove prometnica, Litva razmatra i dodatne mjere za zaštitu granice.

"Posebno u području Suvalškog koridora razgovaramo o postavljanju zaštitnih prepreka uz granice s Kalinjingradom i Bjelorusijom", rekao je Godliauskas. Radi se o planovima za kontrolne točke i blokade poput betonskih barijera koje bi usporile ili spriječile eventualne prodore.

Istaknuo je da je prioritet osigurati slobodno kretanje vojske i opreme duž obje prometnice, dodajući da će Rusija sigurno pomno pratiti ove aktivnosti zbog njihove strateške važnosti.

Pored fizičkih mjera, Litva se suočava i s elektroničkim prijetnjama. "Imamo problema s ruskim ometanjem GPS signala, što već utječe na naše civilno zrakoplovstvo i navigaciju", upozorio je Godliauskas.

Obnova cesta i mostova

Plan predviđa obnovu 113 kilometara cesta i renovaciju osam mostova. Prema riječima zamjenika ministra prometa Roderikasa Žiobakasa, radovi bi trebali biti završeni do 2028. godine. Godliauskas je ipak bio oprezniji: "Kod velikih međunarodnih projekata sve zna potrajati, ali nadamo se da će nas geopolitička situacija i dobra suradnja s Poljskom dovesti do cilja."

Litva se nada da će za ovaj projekt osigurati financijsku potporu iz fondova Europske unije. "Zajedno s Poljskom, Estonijom i Latvijom lobirat ćemo da naši projekti budu među prioritetima u sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a", rekao je Godliauskas.

Iako projekt ide u smjeru ciljeva EU i NATO-a za poboljšanje vojne mobilnosti, formalno nije dio njihovih službenih programa. Financira se kao zajednička inicijativa litavskog i poljskog ministarstva prometa i obrane. "Mi financiramo obnovu dijela do naše granice, a očekujemo da Poljska učini isto sa svojim dijelom ceste prema Augustówu", dodao je Godliauskas.

Poljske vlasti zasad nisu komentirale projekt.